Novo:

Bojno polje Amerika (1): Pozadina

Feljton o stvaranju SAD-a

Europske sile u američkom ratu za nezavisnost (1775.-1783.)

U Američkom ratu za nezavisnost koji predstavlja iznimno značajan događaj u svjetskoj povijesti utjecaj europskih sila bio je od presudne važnosti. Pobuna američkih kolonista protiv centralne krunske vlade u Londonu predstavlja presedan koji je iz temelja promijenio dotadašnje temelje društva i općenito poglede na svijet. Krutost i nefleksibilnost britanske vlade da prihvati i shvati napredne i slobodoumne stavove američkih kolonija neizbježno je vodila do konflikta. Kolonije su dosegle u 18.stoljeću (stoljeću prosvjetiteljstva  i napretka) vrlo visoki nivo civilizacijskog i društvenog razvitka i nisu više htjele tolerirati položaj podređene kolonije koja plaća poreze, a nema prava sudjelovanja u podjeli vlasti.

13 engleskih kolonija na američkom kontinentu 1775. godine

13 engleskih kolonija na američkom kontinentu 1775. godine

Nezadovoljstvo i latentni otpor u kolonijama postepeno je rastao već od završetka Francusko-indijanskog rata odnosno u Europi Sedmogodišnjeg rata (1763.). U tom ratu Britanci i američki kolonisti slomili su francusku kolonijalnu moć u Americi, preuzevši Kanadu te zaustavivši francuski imperijalni prodor u Indiji. Francuzima su oduzeli također Senegal u Africi. Sedmogodišnjim ratom (1756.-1763.) slomljena je Francuska kao kolonijalna sila. Mir u Parizu 10. 2. 1763. potvrdio je status Velike Britanije kao dominantne svjetske sile koja je u tom periodu bila apsolutna vladarica mora sa sposobnom i jakom vojskom i naprednim i produktivnim gospodarstvom. Posljedice mira iz 1763. bile su dalekosežne i one će u velikoj mjeri utjecati na daljnji tijek zbivanja. Naime Francuska kojoj su ostali samo neki manji posjedi u Zapadnoj Indiji (Santa Lucia, Guadaloupe, Haiti i  Martinique) i Indiji (Calcuta, Pondicheryi i Chandernagor )  nikad nije prihvatila taj status te je čekala priliku da postojeće stanje stvari preokrene u svoju korist. Neprestano je radila protiv Ujedinjenog Kraljevstva prvotno potajno, a kasnije se je upustila i u otvoreni sukob. Velika Britanija je sebe smatrala superiornom i apsolutnom silom koju ništa više nije moglo ugroziti te je podcjenjivala i zanemarivala revolt kolonija kojima je nastojala nametnuti poreze smatrajući da i one moraju platiti velike ratne troškove uz objašnjenje da je rat upravo i bio vođen kako bi se one zaštitile od francuskih teritorijalnih aspiracija. Kolonije su odbijale tu politiku jer su smatrale da ne mogu i ne žele plaćati porez vladi u kojoj nemaju svojih predstavnika. Splet okolnosti i nezaustavljiva progresivna samosvijest američkih kolonista kulminirati će s bostonskom čajankom 16. prosinca 1773. Tom čuvenom „čajankom“ je započeo otvoreni otpor i sukob s Britanijom koji će slavne 1776. prerasti i u rat sa sudbonosnim posljedicama. U  rat za američku nezavisnost protiv Britanije stupile su i neke evropske sile: Francuska, Španjolska i Nizozemska. Uzroci i povodi  za sukob bili su individualni, ali zajednička osnova  je bila  pokušaj slamanja britanske hegemonije i globalne prevlasti.

Britanski vojnici u američkim kolonijama

Britanski vojnici u američkim kolonijama

 

Drazen Klincic
About Drazen Klincic (49 Articles)
<p>Magistar povijesti i inženjer medicinske radiologije. Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, na kojem je upisan postdiplomski studiji, zaposlen u Ministarstvu kulture Republike Hrvatske u Upravi za zaštitu kulturne baštine, u zvanju višeg stručnog savjetnika.</p>