Novo:

Arheologija u školama – mogućnosti i perspektive

Dobro je poznato kako je arheologija znanost koja se bavi proučavanjem materijalne kulture tijekom ljudske prošlosti. Kao takva, dugo se vremena smatrala pomoćnom povijesnom znanosti (o takvom kategoriziranju svjedoče povijesni udžbenici za peti razred osnovne škole, odnosno za prvi razred srednje škole iz recentne prošlosti) i u nastavnim planovima, programima i kurikulumima je manje – više izostavljena (izuzev spominjanja u uvodnim satima kada se obrađuju pomoćne povijesne znanosti u petom razredu i prvom razredu srednje škole). Time su studiji arheologije morali ulagati golemi napor pri privlačenju i zadržavanju studenata, ali i uvodnim kolegijima čiji broj varira od jedinstvenog Uvoda od arheologiju do uvoda u pojedine grane (prapovijesna, antička, srednjovjekovna, podvodna). Kad govorimo o privlačenju studenata, zasigurno su prve asocijacije na arheologiju Indiana Jones, Lara Croft, egipatske piramide, skriveno blago, koje su sve redom plod pop kulture i njezinog utjecaja što je nesumnjivo podiglo interes za studij, no javio se problem svojevrsnog razočaranja i zadržavanja studenta kada dobije komad keramike s neolitičkog nalazišta u Dalmatinskoj zagori umjesto otkrivanja zlatnog ćupa. Jasno je da problem leži u nedovoljnoj informiranosti pa i znanju o samoj struci. No, ključno je pitanje kako riješiti problem?

Povijesno društvo Požega je relativno mlada udruga (svega dvije godine) osnovana od strane mladih entuzijasta koja je dosada organizirala nekoliko predavanja, predstavljanja knjiga, okrugli stol posvećen Dubravki Sokač Štimac i arheologiji Požeške kotline, pokrenula digitalizaciju časopisa iz i o prošlosti u Požeštini, priprema Festival znanosti u Požegi itd. Kao jedan od aspekata djelovanja Društva istaknuta je popularizacija arheologije među mladima. U tom su kontekstu poduzeta dva koraka. Prvo su osnovani Mladi arheolozi Povijesnog društva Požega, a potom je održana Zimska škola arheologije.

Mladi arheolozi Povijesnog društva Požega su pilot projekt rada s osnovnoškolcima OŠ Antuna Kanižlića u Požegi. Zasad su polaznici isključivo učenici viših razreda spomenute OŠ Antuna Kanižlića, no u budućnosti se planira proširenje na sve gradske škole. Učenici svakog tjedna provode jedan školski sat družeći se s arheološkim materijalom kojeg su donirali lokalni sakupljači, zaljubljenici u prošlost zavičaja, ali i profesionalci – arheolozi koji su sporadično pronalazili različite materijalne ostatke prošlosti. Prije svega, riječ je o ulomcima keramike iz različitih perioda (od najstarije neolitičke kulture kontinentalne Hrvatske – starčevačke kulture do novovjekovne keramike iz 16. stoljeća) koji će činiti buduću Arheološku zbirku OŠ Antuna Kanižlića i planira se do konca tekuće školske godine napraviti izložba te zbirke. Učenici su radili posao arheologa počevši od pranja keramike, preko crtanja, fotografiranja i obrade fotografija pa do opisa od kojih će nastati katalog izložbe. Uz navedeno, dosada su posjećeni ostaci Starog grada u Požegi i benediktinske opatije sv. Mihovila na Rudini čime su učenici upoznali arheološke ostatke i nepokretnu građu na terenu.

Zimska škola arheologije 2014. održala se tijekom dvije siječanjske subote u ukupnom trajanju od 15 sati na kojima je sudjelovalo osam predavača od kojih su troje doktori znanosti (dr.sc. Jacqueline Balen, dr.sc. Kornelija Minichreiter i prof.dr.sc. Hrvoje Potrebica, te Dubravka Sokač Štimac, Viktorija Ciganović, Marijana Matijević, Marina Matković i Goran Đurđević) na temu Arheologija Požeške kotline. Ukupno je bilo 30-ak učenika iz devet osnovnih i srednjih škola iz Požege. Zimska je škola zamišljena kao niz predavanja i radionica pri čemu su predavanja kronološki pratila periode Požeštine od prapovijesti do novog vijeka, a radionice su bile namijenjene osposobljavanju u vidu vođenja dokumentacije, crtanja i fotografiranja u arheologiji te metoda nove arheologije (zračno snimanje, Lidar, laseri, GIS itd.). Polaznici su dobili diplome s razrađenim stečenim znanjima. Planira se nastavak škole u toplije vrijeme na arheološkim terenima. Tijekom siječnja 2015. ponovno se održala Zimska škola arheologije. Ovo je druga po redu Zimska škola arheologije koja je organizirana u Požegi u zajedničkoj organizaciji Hrvatskog arheološkog društva, Katoličke gimnazije u Požegi i Povijesnog društva Požega uz potporu Požeško – slavonske županije. Tema je bila Prapovijest Požeške kotline. Požeška arheologinja Dubravka Sokač Štimac održala je predavanje o uvodu u arheologiju. Zainteresirani učenici mogli su saznati što je arheologija, zašto je važna i na koji način se mogu njome baviti. Drugo predavanje održao je geolog iz Parka prirode Papuk Goran Radonić. Inženjer Radonić na popularan je način približio geologiju učenicima i pokazao gdje počinje i završava granica između geologije i arheologije. Osim toga, istaknuti su različiti aspekti povezanosti geoloških formacija i struktura s materijalnom kulturom. Posljednje predavanje prvog dana pripremio je Goran Đurđević o paleolitiku i mezolitiku. Završetak ovog dana bio je posjet Gradskom muzeju u Požegi i Noći muzeja u sklopu koje su učenici sudjelovali na radionicama i obilasku privremenog postava Gradskog muzeja u Požegi. Drugi je dan započeo predavanjem i radionicom o neolitiku koje su održale dr.sc. Marija Mihaljević i Marina Matković. Poslije kratkog izlaganja o neolitiku, kolegice su održale radionice izrade neolitičkih idola od plastelina. Učenici su zainteresirano napravili vjerne kopije idola i usput su saznali temeljne odrednice materijalne kulture neolitika. Slijedilo je predavanje o antropologiji koje je pripremila Marijana Kljajić, a koje je održala Marijana Matijević zbog spriječenosti kolegice Kljajić. Na predavanju je prikazana važnost antropologije za arheološka istraživanja, mogućnosti koje antropologija nudi (informacije o dobi, spolu, bolestima, prehrani pokojnika) i prikazani su brojni foto i video primjeri. Predsjednica Hrvatskog arheološkog društva i ravnateljica Arheološkog muzeja u Zagrebu dr.sc. Jacqueline Balen pripremila je izlaganje o eneolitiku. Sudionici su doznali o duhovnim i materijalnim promjenama koje su se dogodile tijekom eneolitika. Mladi kolege iz Arheološkog muzeja u Zagrebu Anja Bertol i Ozren Domiter koji su prezentirali prapovijesnu zbirku u Arheološkom muzeju u Zagrebu i održali radionicu o pintaderama. Posljednje predavanje na ovogodišnjoj Zimskoj školi arheologiji održao je prof.dr.sc. Hrvoje Potrebica koji je prezentirao ranija prapovijesna razdoblja u Požeškoj kotlini. Tako su učenici mogli doznati ponešto o neolitičkim i eneolitičkim naseljima i grobljima u Požeštini.

Ova dva primjera iz prakse ponudila su dvije mogućnosti rada s učenicima na polju arheologije. Međutim, ovo nisu jedine mogućnosti. Prije svega, arheologija može (čak se prema skromnom mišljenju autora ovih redaka treba napisati mora) ući u obrazovni sustav osnovnih i srednjih škola. Razlog za arheologiju u obrazovnom sustavu je u činjenici da se radi o egzaktnoj znanosti koja se bavi izučavanjem materijalne kulture, što će reći, ulomaka keramike, stakla, novčića, sitnih predmeta s kojima se mnogi građani pri svakodnevnim poslovima i aktivnostima (rad u poljoprivredi, građevinski radovi ili čak šetnja) susreću. Jednako tako, arheologija se može koristiti u turističkoj prezentaciji pojedinog kraja. Prvi model uvođenja arheologije su kroskurikularni sadržaji pri čemu se arheologija može podučavati u nizu predmeta (povijest – posebno u kontekstu lokalne povijesti ili starog i srednjeg vijeka, informatika – obrada fotografije, GIS, geografija – izrada arheoloških karata, likovna kultura – crtanje arheoloških predmeta, priroda i društvo – pri obradi lekcije o zavičaju). Za početak bi trebalo odrediti detaljnije međupredmetnu temu arheologije. Drugi model je izrada kurikuluma za arheologiju kao dodatnu nastavu. Time bi se omogućilo stvaranje dodatne nastave za više razrede. Nužan korak za ovaj čin je izrada potrebnih materijala za dodatnu nastavu i razrada pojedinih dijelova (primjerice, je li riječ o jednogodišnjoj dodatnoj nastavi za pojedini uzrast (cca 35 sati) ili je riječ o višegodišnjoj nastavi (za sve više razrede, od petog do osmog). Moguća kritika ovog modela jest u činjenici da većina obrazovnih ustanova nema diplomiranog arheologa među svojim zaposlenicima, no to se može riješiti suradnjom s kulturnim institucijama koje imaju arheologa (lokalni muzeji, konzervatorski odjeli, istraživački centri) ili s pojedinim dionicima iz gospodarstva (građevinske ili arheološke tvrtke). Navedeni bi ljudi mogli biti vanjski suradnici škole (ili vanjski suradnici više škola ako bi organizaciju ovakve dodatne nastave sukladno legislativnim mogućnostima preuzeo niz više povezanih škola). Treći je model uvođenje izbornog predmeta arheologije u školama, posebno u srednjim školama. Slično kao i kod dodatne nastave, potrebna je izrada nastavnih materijala, nastavnog plana i programa te kurikuluma. Budući da se radi o predmetu, u tom bi slučaju bilo potrebno organizirati edukacije iz metodike arheologije pomoću kojih bi i profesori koji nisu po vokaciji arheolozi stekli edukaciju za održavanje izbornog predmeta arheologije (na sličan je način uveden i organiziran građanski odgoj).

Ne zanoseći se iluzijama da će arheologija biti prisutna u svim školama Hrvatske, može se smatrati da je veliki korak naprijed ako se pojavi barem u ponekima. S jedne strane, zbog prijeke potrebe (u vrijeme stvaranja profita i osobne koriste, često se dopušta rušenje i devastiranje kulturne baštine radi pojedinačnih interesa), zbog proširenja sadržaja, interesa i znanja učenika kao i budućih studenata arheologije i sličnih struka te ponajviše zbog svih onih učenika koji neće ići na studij arheologije, a susretat će se s predmetom proučavanja ove znanosti, kako bi se njima, ali i cjelokupnoj javnosti podigla svijest o arheološkoj baštini kao kulturnom i društvenom dobru koje dobivamo u nasljedstvu i nužno ga je primjereno očuvati i spasiti.

Stavovi učenika

Za mene je zimska škola arheologije bilo nešto što bi svakom preporučio. Za školu sam se zainteresirao jer sam oduvijek volio povijest i istraživanja, avanture. Čim sam čuo da će se održati, odmah sam se prijavio u želji da saznam nešto više o tome, jer nisam previše slušao o arheologiji u našim krajevima. Egipat, Inke, Asteci oduvijek me to zanimalo, ali sada znam da se zanimljiva  povijest događala i na našem tlu. Mnogo sam naučio na školi arheologije, sjajan program i još sjajniji predavači. Nisam očekivao nešto posebno, ali ova škola to zapravo i je. Privukla je mlade i pametne ljude koji su željni novih znanja, nečeg većeg, zanimljive arheologije, poput mene (a mislim da su to i dobili). Predavanja, crtanje, proučavanje originalnog materijala sa terena, zaista me sve to dovelo do toga da sam se i osjećao kao arheolog. Nisam požalio što sam otišao na zimsku školu arheologije i jedva čekam nastavak…

Franjo Glibo 3. razred, Prirodoslovno-matematičke gimnazije Požega

18. i 25. siječnja u Katoličkoj požeškoj Gimnaziji održana su predavanja na kojima smo imali priliku upoznati se s arheologijom koja nam je do tada bila nepoznata. Vrhunski predavači s višegodišnjim iskustvom rada poučili su nas osnovama i važnosti arheologije, čime se ona bavi, tajne prošlosti naše Požeške kotline, nedestruktivnim metodama i kako prepoznati neki arheološki lokalitet.  Naučili smo o životu naših predaka,  u čemu su živjeli, što su jeli, kako su ratovali i kako su pokapali svoje bližnje. Također smo imali priliku raditi s originalnim arheološkim materijalom, kako ga nacrtati te fotografirati. Završetak škole obilježen je čestitkama naših predavača te svečanom dodijelom diploma svim polaznicima škole.
Najbitnije od svega, spoznali smo koliko je zapravo naša zlatna dolina bogata poviješću i koliko se toga još krije u njoj, što na nama ostaje  da to otkrijemo.  Željno iščekujemo nastavak škole u ljetnim mjesecima kada ćemo moći raditi na pravim arheološkim terenima i upoznati se s pravim arheološkim istraživanjem. Predavanja su bila vrlo zanimljiva i korisna, a predavači  pristupačni te se na njima mogla  prepoznati istinska i trajna ljubav prema arheologiji. Zahvaljujem se Povijesnom društvu Požegi  i predavačima koji su nam pružili priliku da upoznamo ovu  zanimljivu znanost i prošlost našeg okruženja i naših predaka.

Marina Tilinger, 4. razred. Opća gimnazija Požega

Kada sam se to jutro uputio na Zimsku školu arheologije u Katoličku gimnaziju, nisam ni slutio koliko će biti zanimljivo. Istraživali smo arheološke materijale, crtali arheološke nalaze i učili o povijesti našega kraja. Na samom kraju ostao sam oduševljen!

Karlo Maček, 8. razred OŠ Antuna Kanižlića Požega

Goran Đurđević
About Goran Đurđević (9 Articles)
Magistar povijesti i arheologije. Zaposlen kao učitelj povijesti u OŠ Antuna Kanižlića Požega. Predsjednik povijesnog društva Požega.
Contact: Facebook

Ostavite komentar. HPP ne odgovara za izreceno misljenje komentatora. Zabranjeno je vrijedanje, psovanje i klevetanje.

Your email address will not be published.


*