Novo:

Antun Akšamović

Antun Akšamović

Dr. sc. Antun Akšamović, biskup đakovački ili bosansko-srijemski. Rođen je 27. svibnja 1875. u Garčinu. Pučku školu završio u svom rodnom mjestu a gimnaziju u Vinkovcima  1895. Zatim odlazi na bogosloviju u Đakovo gdje je zaređen za svećenika 1899. Kao mladomisnik službovao je u Drenju i Đakovu. Biskup Strossmayer ga šalje za prefekta  dječjeg sjemeništa u Osijeku, a 1902. vraća ga u Đakovo za profesora morala i pastirskog bogoslovlja na sjemeništu. Tu je službu obavljao 17 godina. Na čelu je izgradnje nove bogoslovije 1913./14. Godine 1915. biskup Ivan  Krapac  ga postavlja za rektora sjemeništa uz službu prefekta studija i sjemeništnog ekonoma.

Iste ga je godine papa Pio X. postavio  svojim komornikom, a papa Benedikt XV. ga 1920. imenuje Bosansko-srijemskim ili Đakovačkim biskupom, i 1923. apostolskim administratorom sjeverne Slavonije i Baranje do tada dijelova Pečujske biskupije. Za vrijeme svog biskupovanja u izvanrednim je odnosima sa kraljem Aleksandrom Karađorđevićem i zato je od dvora dobio “orden sv. Save”. Nakon velikog požara 1933. biskup Akšamović ulaže velike napore u obnovi đakovačke katedrale, modernizira biskupsko vlastelinstvo mlinom, ciglanom, tvornicama špirita, novim nasadama vinove loze. Materijalno je pomagao neke fakultete na zagrebačkom Sveučilištu, druge prosvjetne i kulturne ustanove u Đakovu i Zagrebu. Zbog toga mu je Sveučilište u Zagrebu dodijelilo počasni doktorat 1926. iz teologije.

Antun Akšamović

Antun Akšamović

Pisao je različite članke, rasprave i poslanice koje su objavljivane u vjerskom tisku: Glasnik biskupije bosanske i srijemske, (1908./44.), Katoličkom lisut, (1924./25.), Životu s Crkvom (1930.), Nedjelji (1922.); te prosvjetnoj štampi, Hrvatska prosvjeta (1921.) i drugima.

Sa zagrebačkim nadbiskupom dr Antunom Bauerom gradi u Zagrebu veliko Katoličko dječačko sjemenište, klasičnu Gimnaziju 1929. i Hrvatsku bogoslovnu akademiju.

Poslije Drugog svjetskog rata zalagao se za sređivanje odnosa između FNRJ i Katoličke Crkve, te Vatikana.

Na čelu Đakovačke i srijemske biskupije je 31 godinu, sve do  1951. kada je umirovljen. Umro je u Đakovu  7. listopada 1959. u 84. godini života.

Josip Šarčević
About Josip Šarčević (171 Articles)
Rođen je 1949. godine u Bošnjacima. U rodnom mjestu je završio osnovnu školu i zatim gimnaziju u Županji. 1973. godine diplomirao je povijest i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1974. godine radio je na Gimnaziji Matije Antuna Reljkovića u Vinkovcima. Bio je sudionik Domovinskog rata. Posljednjih godina bavio se snimanjem video uradaka, pisanjem i kreiranjem online sadržaja za podučavanje povijesti. Nakon duge i teške bolesti preminuio je 28. prosinca 2009. godine.
Contact: Website