Novo:

Andrija Torkvat Brlić

Andrija Torkvat Brlić,  publicist, političar. Rođen u Slavonskom Brodu 15. svibnja 1826. Sin je Ignjata Alojza, brodskog jezikoslovca i pisca. U Brodu ide u pučku školu, nižu gimnaziju pohađa u Vinkovcima (1837./41.), a višu u Zagrebu za vrijeme kulminacije ilirskog pokreta. Kao talenitiranog gimnazijalca, biskup J. Haulik ga šalje u Beč na teologiju u Augustineum gdje priprema doktorat iz teologije. Sudjelujući u bečkoj revoluciji u ožujku 1848. okreće mu se životni put, napušta teologiju.

Aktivan je u daljnjim revolucionarnim događanjima. U lipnju je na Praškim barikadama, u rujnu je u Jelačićevom pohodu na Mađarsku, potom njegov izaslanik češkim revolucionarnim prvacima s kojima dogovaraju češko južnoslavensku suradnju oko preuređenja Habsburške monarhije. U prosincu 1848. ban Jelačić ga šalje u svojstvu emisara u Francusku novoizabranom predsjedniku Druge Republike, Louisu Bonaparteu, Napoleonovom nećaku, na konzultacije oko revolucionarne situacije u Europi i mogućim francuskim europskim planovima. Francuska, opterećena vlastitom revolucijom, nema trenutno vanjskopolitičkih planova, a kako i druge audijencije u Parizu nisu urodile željenim plodom, ban Jelačić više ne šalje novac A. T. Brliću za lagodan život u Parizu, pa se nudi Iliji Garašaninu, ministru unutrašnjih poslova Kneževine Srbije za plaćenog doušnika kako bi ostao u Parizu.

U Osijeku je u ljeto 1849. izabran za županijskog tajnika. Tada je uvjerio đakovačkog biskupa J. J. Strossmayera, o svoje dobre političke veze u Parizu. O svom trošku, bez znanja bana Jelačića, biskup ga šalje u proljeće 1850. ponovo u Pariz i London odakle se vraća s “obećavajućim” vijestima za “slavensku i hrvatsku stvar”. Naredne tri godine je upravitelj đakovačkog biskupskog vlastelinstva, od obećavajućih vijesti iz Pariza nije bilo ništa, a ministar A. Bach apsolutizmom spašava Habsburšku monarhiju, Andrija T. Brlić napušta politiku, vraća se u Sl. Brod, zatim odlazi u  Beč gdje studira pravo (1853./57.). Nakon diplomiranja prava, uspješno se bavi odvjetništvom u rodnom Slavonskom Brodu.

Za vrijeme studija prava u Beču objavio “Gramatiku ilirskog jezika” (1854.), kao i neka druga djela. Inače je napisao masu novinskih članaka u listovima i publikacijama ilirskog pokreta, te bečkim, pariškim i drugim novinama. Njegovo najznačajnije djelo je “Dnevnik” pisan od 1844. do 1857. (djelomično je objavljen), a značajan je i za hrvatsku političku povijest 1848./49.

Umro je u Slavonskom Brodu 21. svibnja 1868.

Josip Šarčević
About Josip Šarčević (171 Articles)
Rođen je 1949. godine u Bošnjacima. U rodnom mjestu je završio osnovnu školu i zatim gimnaziju u Županji. 1973. godine diplomirao je povijest i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1974. godine radio je na Gimnaziji Matije Antuna Reljkovića u Vinkovcima. Bio je sudionik Domovinskog rata. Posljednjih godina bavio se snimanjem video uradaka, pisanjem i kreiranjem online sadržaja za podučavanje povijesti. Nakon duge i teške bolesti preminuio je 28. prosinca 2009. godine.
Contact: Website