Novo:

Akcija 10. travnja i Operacija Gvardijan

Akcija 10. travnja trebala je povezati sve križarske skupine, nametnuti im organizirano vojno i političko vodstvo, omogućiti povratak članova ustaškog pokreta, koji bi u pogodno vrijeme nakon obračuna Zapada s SSSR-om, organizirao masovni ustanak Hrvata radi obnove NDH. Udba se od samog početka ubacila u tijek akcije, organizirajući operaciju Gvardijan i uhvatila čak 96 sudionika. Sve su skupine osim prve uhvaćene na samoj granici. Nekoliko ih je i ubijeno. Udba je ubacivanjem agenata u sam vrh ustaške emigracije postigla golem uspjeh.

Sama akcija je pokrenuta uz suglasnost Ante Pavelića iako se on kasnije od toga ogradio. Zanimljivo je da su o situaciji u Hrvatskoj imali obeshrabrujuće obavještajne podatke engleske tajne službe F.S.S., ali ih nisu uzimali kao vjerodostojne. Postoji i sumnja da su Englezi, koji su znali za pravi tok akcije, imali dogovor s Udbom, koja je držala njihove agente. Glavni centar operacije bio je Villach u Austriji, nedaleko slovenske granice. Akciju je vodio Božidar Kavran, koji je i sa prvom skupinom ušao u Hrvatsku 7. lipnja 1947. Cilj im je bio organizirati prihvatnice na Bilogori i Papuku. Njegova je skupina nakon neuspješnog traženja 1. slavonskog križarskog zdruga konačno 20. srpnja naišla na jednog križara, koji ih je bio spreman spojiti sa svojom skupinom. Ispostavilo se da je križar ustvari oznaš. Uhvaćeni su Ante Vrban i Ljubo Miloš, dok je Luka Grgić ubijen pri zarobljavanju. Uhvaćeni gerilci prebačeni su u zatvor na Savskoj cesti u Zagrebu. Tu su smješteni i svi kasnije uhvaćeni gerilci. Centar u Villachu nije posumnjao u uspjeh akcije, jer su imali svakodnevnu radio vezu s gerilcima koji su ispravnim šiframa izvještavali o napretku akcije u Hrvatskoj. Radio vezisti su ustvari bili jedinica Ozne. Zarobljeni gerilci nisu surađivali, ali je Ozna ipak imala detaljne i pouzdane informacije o sljedećim koracima akcije. Zadnja grupa s kojom je ušao i Božidar Kavran, uhvaćena je 4. srpnja 1948. Tada je centar u Villachu dobio nešifriranu radio poruku u kojoj uz par sočnih izraza stoji i “Mi smo vas zajebali. Stop. Svi ste u našem zatvoru.” Detaljni tijek akcije možemo pratiti u “Ratnicima mira” s upozorenjem da je knjiga pisana u maniri bivših oznaša i udbaša.

Najpoznatiji među uhapšenim gerilcima bili su:

  • Božidar Kavran, stožernik i upravni zapovjednik Ustaše, organizacije Ustaškog pokreta koja je okupljala odrasle muškarce;
  • Vjekoslav Blaškov, poglavnikov pobočnik i povjerenik Hrvatskog radničkog saveza i komore;
  • dr. Vladimir Sabolić, veliki župan i državni tajnik u MUP-u;
  • ing. Mimo Rosandić, državni tajnik u Ministarstvu šuma i ustaški pukovnik;
  • Julije Špalj, stožernik;
  • Božidar Petračić, stožernik i ustaški bojnik;
  • Ivica Gržeta, ravnatelj poštanske cenzure i ustaški bojnik;
  • Ante Vrban, ustaški bojnik;
  • Ljubo Miloš, ustaški bojnik; i dr.

Pokrenuta je velika istraga koja je obuhvatila još i 200 ljudi u Hrvatskoj. Mnogi su bili uhićeni i zlostavljani te osuđeni. Sudionicima akcije suđeno je u dvije skupine. Većina je osuđena na smrt.

Nakon propasti te akcije svima u ustaškoj emigraciji postalo je jasno da nije bilo uvjeta da se pokrene otpor, iako se i dalje razmišljalo o stvaranju vojno-organizacijskog kostura koji bi bio spreman za “pogodni moment”.

Miljenko Hajdarovic
About Miljenko Hajdarovic (210 Articles)
Magistar povijesti i magistar edukacije sociologije, diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Urednik Hrvatskog povijesnog portala i vlasnik obrta Inter nos. Radi u Srednjoj školi Čakovec. Član stručne radne skupine za izradu kurikuluma povijesti.

Ostavite komentar. HPP ne odgovara za izreceno misljenje komentatora. Zabranjeno je vrijedanje, psovanje i klevetanje.

Your email address will not be published.


*