Tjedne novosti Hrvatskog povijesnog portala:

Vladko Maček - tri razgovora (s knezom Pavlom, Miroslavom Krležom i Alojzijem Stepincem)

Vladko Maček - tri razgovora (s knezom Pavlom, Miroslavom Krležom i Alojzijem Stepincem)

Vladko Maček - tri razgovora (s knezom Pavlom, Miroslavom Krležom i Alojzijem Stepincem), Zvonimir Berković, EPH Liber, Zagreb, 2009.

Knjiga autora, Zvonimira Berkovića, Vladko Maček - tri razgovora predstavlja svojevrsnu historiografsko-književnu sintezu. Naslov knjige već u samom početku otkriva čitateljskoj publici da se radi o djelu napisanom u formi dijaloga između glavnog lika, Vladka Mačeka, i ostalih sugovornika. Međutim, ovakav poseban pristup pisanju historiografske knjige ne čudi ako znamo da je njen autor Zvonimir Berković. Kao izvor pisanja autor koristi Memoare Vladka Mačeka koji sami po sebi nisu imali jednu notu slobodne interpretacije, koju je tek naknadno dodao Berković. Autor knjige Zvonimir Berković javlja se u ulozi Mozarta naspram Allegrijeve Miserere, a u kontekstu Mačekovih Memoara. Takav Berkovićev pristup ne čudi, jer je i sam bio književnik, filmski scenarist i redatelj, koji je od Mačekovih Memoara napravio jednu dramu dočaravajući nam sudbonosne dileme četvero sudionika u tim razgovorima. Radnja ovog djela obuhvaća razdoblje od 27. ožujka 1941. godine (tog dana u Beogradu se desio puč u kojem se regent Petar Karađorđević uz pomoć Velike Britanije i Dušana Simovića proglasio za kralja) do 12. travnja 1945. godine.

Read more.

Autor: Dino Dupanović

---
Stvaranje Albanije (2. dio)

Stvaranje Albanije (2. dio)

Odluke Berlinskog kongresa dovele su sultana Abdülhamita II u iznimno neugodnu poziciju.  Izgubljeni su neki dijelovi Carstva (Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku i Istočnu Rumeliju te Kars, Ardahan i Batum u Aziji koje su preuzeli Rusi), nestali su prihodi iz tih dijelova države, Cipar je došao u posjed Velike Britanija, morale su se plaćati ratne štete Rusiji.  Uz to, izgubljen je autoritet države pa je Sheikh Ubeydullah 1878. pokrenuo ustanak kojem je cilj bio samostalnost područja Hakkaria na granici s Iranom protiv osmanske, ali i iranske vlasti, a uz pomoć Britanaca. Abdülhamit II je na to odgovorio panislamizmom i pokušao je iskoristiti položaj kalifa islamskog svijeta. Ta njegova strategija imala je određenog uspjeha u Aziji, ali dijelom i među Albancima Balkana.

Read more.

Autor: Igor Despot