Tjedne novosti Hrvatskog povijesnog portala:

Najpoznatiji govor Stjepana Radića

Najpoznatiji govor Stjepana Radića

Država i domovina su u pravici, slobodi i blagostanju...

Gospodo!
Kako vidite, ovdje nema ni slušateljstva na galerijama, ni stenografa, dapače ni voditelja zapisnika. Jasno je, dakle, da neću govoriti radi vanjskoga efekta (uspjeha), kako bi se inače moglo misliti. Moram odmah reći i to da se ne nadam da ću vas odvratiti od ovoga prijedloga i nagovoriti da prihvatite moj prijedlog. Ja se u tom posvema slažem sa zastupnikom Hrvojem, koji je kazao da zna unaprijed da vama razlaže uzalud. Govorim, dakle, zato da izvršim svoju dužnost i da se poslužim svojim pravom, a i zato da pokucam na vašu savjest da nemate kasnije izgovora da vam nitko nije pokazao ponora u koji hoćete strovaliti sav naš narod, a napose narod hrvatski.

Read more.

Autor: Miljenko Hajdarovic

---
Državni arhiv u Zagrebu raspisuje nagradni natječaj za najbolji literarni rad na temu „Arhiv / arhivsko gradivo / arhivist“

Državni arhiv u Zagrebu raspisuje nagradni natječaj za najbolji literarni rad na temu „Arhiv / arhivsko gradivo / arhivist“

Natječajem se želi kod učenika osvijestiti značaj arhiva i važnost arhivskog gradiva kao izvora za povijesti grada Zagreba, njegov povijesni i kulturni identitet grada te postojanje Državnog arhiva u Zagrebu. Arhivi se posmatraju kao čuvari pisane baštine i čuvari identiteta pa upravo takva promišljanja mogu potaknuti učenike na kreativnost u radovima. U nagradnom natječaju za najbolji literarni uradak na zadanu temu mogu sudjelovati svi učenici srednjih škola s područja grada Zagreba.

Read more.

Autor: Miljenko Hajdarovic

---
Peti kongres hrvatskih povjesničara

Peti kongres hrvatskih povjesničara

Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti (HNOPZ) priprema V. kongres hrvatskih povjesničara koji će se održati u Zadru od 5. do 8. listopada 2016. godine. Tema kongresa je Krize, sukobi i solidarnost u povijesnoj perspektivi.

Read more.

Autor: Miljenko Hajdarovic

---
Matija Korvin

Matija Korvin

Hrvatsko-ugarski kralj Matija(š) Korvin rođen je 1443. (ili 1440.) u Koloszvaru (danas Clunj, Rumunjska). Bio je sin erdeljskog vojvode Janoša Hunyadija i unuk viteza-imigranta iz Vlaške. Prezivao se Corvinus prema gavranu (lat. corvus) koji se nalazio na njegovom grbu.(Enciklopedija XIII: 149) Pripremali su ga za ulogu princa. Njegov otac vodio je mnogo računa o njegovom obrazovanju. Jedan od najučenijih ljudi srednjovjekovnoga hrvatsko-ugarskoga doba, Ivan Vitez od Sredne bio je odgajatelj i učitelj Hunyadijevih sinova Matije i Ladislava. Ivan Vitez, čovjek velikog intelektualnog kapitala, osim klasičnim znanostima podučavao je svoje učenike i aktualnim humanističkim dosezima. Matija je izabran, doduše, aklamacijom, ali je ipak izabran na smrznutom Dunavu, blizu Pešte, gdje je okupljeno plemstvo odlučilo 24. siječnja 1458., da sin junaka Beograda, bude novi kralj. Oslanjao se, uglavnom, na savjete Ivana Viteza. (Kontler: 126)

Read more.

Autor: Gordana Jakupovic