Tjedne novosti Hrvatskog povijesnog portala:

Jidiš

Jidiš

Porijeklo jidiša nije sasvim jasno. Prema jednoj teoriji, počeli su ga govoriti Židovi koji su migrirali iz sjeverne Francuske, gdje su govorili nekim oblikom židovskoga jezika s romanskom bazom, a potom su se naselili u području Rajne, gdje su usvojili njemački jezik zadržavajući, kao i obično, veliki korpus hebrejskih i aramejskih riječi (Goldsmith, 1972). Katz (1985) zagovara tezu da su prvi govornici jidiša bili aramejski Židovi koji su imigrirali izravno na njemačko govorno područje s Bliskoga istoka prije otprilike tisuću godina. Došavši u ta područja brzo su prešli na germanske dijalekte, no s mnogo hebrejskih i aramejskih posuđenica.

Read more.

Autor: Gabi Abramac

---
Arheologija u školama – mogućnosti i perspektive

Arheologija u školama – mogućnosti i perspektive

Dobro je poznato kako je arheologija znanost koja se bavi proučavanjem materijalne kulture tijekom ljudske prošlosti. Kao takva, dugo se vremena smatrala pomoćnom povijesnom znanosti (o takvom kategoriziranju svjedoče povijesni udžbenici za peti razred osnovne škole, odnosno za prvi razred srednje škole iz recentne prošlosti) i u nastavnim planovima, programima i kurikulumima je manje – više izostavljena (izuzev spominjanja u uvodnim satima kada se obrađuju pomoćne povijesne znanosti u petom razredu i prvom razredu srednje škole). Time su studiji arheologije morali ulagati golemi napor pri privlačenju i zadržavanju studenata, ali i uvodnim kolegijima čiji broj varira od jedinstvenog Uvoda od arheologiju do uvoda u pojedine grane (prapovijesna, antička, srednjovjekovna, podvodna). Kad govorimo o privlačenju studenata, zasigurno su prve asocijacije na arheologiju Indiana Jones, Lara Croft, egipatske piramide, skriveno blago, koje su sve redom plod pop kulture i njezinog utjecaja što je nesumnjivo podiglo interes za studij, no javio se problem svojevrsnog razočaranja i zadržavanja studenta kada dobije komad keramike s neolitičkog nalazišta u Dalmatinskoj zagori umjesto otkrivanja zlatnog ćupa. Jasno je da problem leži u nedovoljnoj informiranosti pa i znanju o samoj struci. No, ključno je pitanje kako riješiti problem?

Read more.

Autor: Goran Đurđević

---
Treći zajednički stručni skup AZOO-a i Memorial de la Shoah „Prenošenje povijesti holokausta“

Treći zajednički stručni skup AZOO-a i Memorial de la Shoah „Prenošenje povijesti holokausta“

U Parizu će se od 23. do 26. studenoga 2015. godine održati treći zajednički stručni skup Agencije za odgoj i obrazovanje i Memorijala holokausta  (fr. Mémorial de la Shoah). Stručni skup Prenošenje povijesti holokausta organizira se za učitelje i nastavnike iz Hrvatske temeljem sporazuma o suradnji između Memorijala holokausta i Agencije za odgoj i obrazovanje, potpisanog 2012. godine. Cilj stručnog skupa je omogućiti sudionicima da prošire već postojeće vlastito znanje o holokaustu kroz detaljan uvid u različite aspekte stradanja Židova i Roma u razdoblju prije i za vrijeme Drugog svjetskog rata, u nacističkoj Njemačkoj te višijevskoj Francuskoj, ali i da usavrše svoje vještine poučavanja o ovoj temi primjereno dobi i predznanju svojih učenika. Sastavni dio seminara su i vođeni obilasci stalnog postava Memorijala u Parizu te područja logora i Memorijala u Drancyju.

Read more.

Autor: Loranda Miletic

---
Nastava povijesti i popularna kultura: vlastiti primjeri (1. dio)

Nastava povijesti i popularna kultura: vlastiti primjeri (1. dio)

Kao relativno mlad i neiskusan nastavnik u osnovnoj školi, često poželim učiniti povijest kao nastavni predmet zanimljivim. Pitanje je što znači zanimljiv i zašto povijest ne bi bila zanimljiva? Prije svega, pod zanimljivim u ovom kontekstu smatram uvođenje pojedinih stvari iz popularne kulture čime se nastava dodatna aktualizira i povezuju se povijesni problemi s poznatim aspektima i popularnom kulturom. Međutim, želim napomenuti još dvije stvari: prvo, neke ideje koje smo radili na nastavi povijesti nisu isključivi plod mojeg kreativnog razmišljanja nego sam ih čuo, vidio ili pročitao od drugih pa ću se potruditi i to navesti, a drugo, predavao sam šestima i osmim razredima pa je provedba vezana uz nastavne planove i programe tih godina.

Read more.

Autor: Goran Đurđević