Tjedne novosti Hrvatskog povijesnog portala:

Deklaracija o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske (25. lipnja 1991.)

Deklaracija o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske (25. lipnja 1991.)

SABOR REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 140. stavka I. Ustava RepubIike Hrvatske. Sabor Republike Hrvatske donosi

DEKLARACIJU
O PROGLAŠENJU SUVERENE I SAMOSTALNE REPUBLIKE HRVATSKE

Polazeći od trinaeststoljetne drevno-pravne tradicije na tlu izmedu Jadrana, Drave i Mure, hrvatski narod je sačuvao samosvijest o vIastitom identitetu i o pravu na samobitnost i neovisnost u samostalnoj i suverenoj državi Hrvatskoj. Stjecajem povijesnih okolnosti. nalazeći se na razmeđu istočnog i zapadnog kršćanstva dviju često suprotstavljenih civilizacija i kultura te različitih političkih, gospodarskih i inih interesa, hrvatski je narod stoljećima branio svoju narodnu državu, a time i narode zapadno od svojih domovinskih granica, Hrvatski je narod bio pod vlašću hrvatskih narodnih vladara te Hrvatskoga sabora samostalan ili pak u personalnim i ugovornim unijama i državno-pravnim savezima s drugim narodima, ali uvijek budno pazeći na očuvanje svoje drevne samobitnosti i suvereniteta Hrvatski narod sačuvao je i u najtežim potvijesnim uvjetima dio svoga nacionalnog prostora i glavni grad Zagreb sa svim obilježjima hrvatskoga drževnog suvereniteta čuvari i nositelji kojega bijahu - nakon narodnih vladara - Hrvatski sabor i hrvatski banovi koji imaju ovlasti podkraljeva u vrijeme kada je Kraljevina Hrvatska bila udružena s drugim državama Hrvatski je sabor očuvao predaje o hrvatskom povijesnom pravu i održao hrvatsku državnu samobitnost tijekom sveukupne povijesti. po čemu je hrvatski narod jedan od najstarijih državotvornih povijesnih naroda Europe.

Read more.

Autor: Miljenko Hajdarovic

---
„Ča su govorili i znali naši stareji: borba za slobodu u Drugom svjetskom ratu na Labinštini“

„Ča su govorili i znali naši stareji: borba za slobodu u Drugom svjetskom ratu na Labinštini“

Saznavši za projekt „Sjene prošlosti“ odlučili smo se uključiti u istraživanje prošlosti našega kraja i bliže nam okolice. Od malenih nogu slušamo priče naših starih o nekadašnjem životu, kako je njima bilo teško, o nestašicama hrane i ostalim problemima s kojima su se svakodnevno susretali. Često se u pričama javljaju i narodni heroji od kojih je nama najpoznatiji  Mate Blažina, po kojemu naša škola nosi ime te smo odlučili saznati i napisati nešto više i o njemu. Da bi se što bolje shvatio naš rad ukratko ćemo iznijeti i najvažnije događaje Drugog svjetskog rata na području Labinštine.

Read more.

Autor: Milivoj Dretar

---
Judeo-español/ ladino: jezik sefardskih Židova

Judeo-español/ ladino: jezik sefardskih Židova

Judeo-español jezik je Sefarda, Židova koji su 1492. protjerani iz Španjolske, a malo zatim i iz Portugala i Navarre. Židovi su Španjolsku naseljavali još u rimsko doba. Prema hebrejskome nazivu za njihovu španjolsku domovinu – Sefarad, njihovi potomci nazivaju se Sefardima, a jezik sefardskim.

Read more.

Autor: Gabi Abramac