Švicarski liječnik Adolf Lukas Vischer (1884. – 1974.) se tijekom Balkanskih ratova i Prvoga svjetskog rata znatno posvetio istraživanju i pisanju o psihološkim posljedicama rata na ratne zarobljenike.
Preveli smo njemački tekst o bolesti bodljikave žice objavljen 1921. g. u Allgemeine schweizerische Militärzeitung (stručni švicarski vojno-medicinski časopis).
Ukratko ocrtajmo životne uvjete zatvorenika. U logorima su postojala tri glavna čimbenika za koje se činilo da imaju trajan i štetan učinak na dušu.
Neizvjesnost i nepostojanost postojanja. Zatvorenik je zatvoren na nepoznato vrijeme. Ne zna hoće li iza bodljikave žice morati ostati do kraja rata koji je neizvjesno daleko ili će mu zatočeništvo skratiti prebacivanje u neutralnu zemlju ili povratak kući. Ne zna hoće li ga sutradan nekamo preseliti, hoće li mu logor premjestiti ili će samo morati promijeniti kolibu. Zbog neredovite pošte uvijek je neizvjestan za sudbinu svoje obitelji kod kuće.
Drugi čimbenik je konstantno masovno postojanje, koje ne ostavlja mogućnost pojedincu da se izolira. I na kraju imamo prisilu koja stalno okružuje zatvorenika sa svih strana i koči i ograničava sve njegove navike i izražaje života.
Od ostalih uvjeta tu su uzaludnost rada ili prisilnog odmora, neadekvatna prehrana i, rjeđe, brutalno postupanje.
To su karakteristike sredine u kojoj se mentalitet zatvorenika na čudan način transformira: ljudi postaju razdražljivi, loše se međusobno slažu, jedni prema drugima se odnose sa stalnim nepovjerenjem, jedni drugima samo pretpostavljaju loše namjere, nemirni su iznutra i samo Oni se teško mogu koncentrirati.
Zbog stalne, spore zaokupljenosti sitnicama logorskog života kao posljedice umjetnog ograničavanja horizonta, postaju sitničavi i sebični. Njihov mali svijet im znači sve; Kao rezultat toga, gube razumijevanje svoje šire okoline i primjenjuju standarde svoje okoline na ono što se događa u vanjskom svijetu.
A.L. Vischer: Die Stacheldraht-Krankheit: Beiträge zur Psychologie des Kriegsgefangenen Teil 1, Allgemeine schweizerische Militärzeitung, Bd. 67, 1921, S. 118–125
Pitanja za analizu
- Što Vischer podrazumijeva pod bolest bodljikave žice? Na temelju čega donosi svoje zaključke?
- Koji su, prema Vischeru, bili glavni čimbenici koji su štetno djelovali na duševno zdravlje zatvorenika?
- Kako je neizvjesnost, masovno postojanje i prisila utjecala na psihološko stanje zatvorenika?
- Možeš li povezati ove čimbenike s današnjim razumijevanjem psiholoških posljedica rata i zatočeništva?
- U kojoj mjeri su uvjeti u logorima koje opisuje Vischer slični ili različiti od drugih primjera ratnih logora u povijesti (npr. koncentracijski logori u Drugome svjetskom ratu)?
- Kako bi usporedio Vischerov opis psiholoških posljedica rata s današnjim razumijevanjem posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP)?
- Koja je bila svrha pisanja ovog teksta i kome je bio namijenjen?
- Kako bi ti kao povjesničar/ka ocijenio/la važnost ovakvih tekstova u razumijevanju psiholoških posljedica rata na pojedince?
Više o bolesti bodljikave žice pročitaj na ovoj poveznici.
Profesor povijesti i sociologije, doktorand interdisciplinarnih obrazovnih znanosti. Autor i urednik udžbenika i drugih obrazovnih materijala. Zainteresiran za teme digitalne humanistike i povijesti, javnu povijest, suvremenu povijest, Holokaust, didaktiku povijesti i futurologiju.
