U političkoj karikaturi Renéa Georgesa Hermanna-Paula iz 1899. oštro se kritizira licemjerje upotrebe nasilja za širenje “civilizacije”. U karikaturi suprotstavlja pojmove “Barbari” i “Civilizacija” ispod kineskih i francuskih boraca, koji se izmjenjuju kao pobjednici i žrtve.
Kada kineski borac podigne svoj mač, to se naziva “barbarstvom”, ali kada to učini francuski vojnik, to se naziva “nužnim udarcem za civilizaciju”. Potpuni naslov karikature glasi: “Sve je stvar perspektive. Kada kineski coolie udari francuskog vojnika, rezultat je javni povik ‘Barbarstvo!’ Ali kad francuski vojnik udari coolija, to je neophodan udarac za civilizaciju.”
Objavljena u Le Cri de Paris tijekom Bokserskog ustanka, ova karikatura kritizira rasističke dvostruke standarde koji su europsko kolonijalno nasilje uokvirili kao “civilizirajuće”, a neeuropski otpor kao “barbarski”. Ističe pristranu leću kroz koju su imperijalne sile promatrale svoje postupke i postupke ljudi koje su pokorili.
Karikaturu u punoj veličini 1111 x 852 pixela možete preuzeti na poveznici:
Pitanja za analizu
- Kako karikatura Hermanna-Paula kritizira dvostruke standarde imperijalizma?
- Na koji način ova karikatura ističe rasistički aspekt kolonijalizma?
- Kako prikazivanje Francuske kao nositelja civilizacije, a Kine kao divljaka, odražava ideje šovinizma?
- Kako se karikatura odnosi na koncept “bijelog čovjeka kao spasitelja”?
- Na koji način se francusko ponašanje prema Kini tijekom Boksačkog ustanka uklapa u širi kontekst imperijalizma?
- Kako su se slični obrasci ponašanja europskih kolonijalnih sila vidjeli u Africi i drugim dijelovima svijeta?
- Kako se danas gleda na dvostruke standarde u međunarodnoj politici kada je u pitanju nasilje i sukobi? Možemo li povući paralele s nekim suvremenim događajima?
Profesor povijesti i sociologije, doktorand interdisciplinarnih obrazovnih znanosti. Autor i urednik udžbenika i drugih obrazovnih materijala. Zainteresiran za teme digitalne humanistike i povijesti, javnu povijest, suvremenu povijest, Holokaust, didaktiku povijesti i futurologiju.
