Postoji popularna priča da su Napoleon Bonaparte i njegovi vojnici 1798. godine upotrijebili top da skinu nos Velike sfinge u Gizi. Imamo li dokaze za takvu priču?
Kako istražiti takav slučaj? Koji dokazi nam trebaju?
Možda ne bi bilo loše pronaći slike koje pokazuju stanje prije dolaska Napoleona u Egipat i usporediti ga sa stanjem nakon.
I gle, zaista, postoje crteži Sfinge koje je izradio danski moreplovac i istraživač Frederic Louis Norden 1737. godine. Ove skice jasno pokazuju Sfingu bez nosa, dokazujući da se oštećenje dogodilo mnogo ranije. Uz malo matematike možemo izračunati da je Sfinga bila bez nosa najmanje 60 godina prije dolaska Napoleona.
Dakle, ako to nije učinio Napoleon, tko ili što jest?
Mnogi povjesničari vjeruju da je odgovoran Muhammad Sa’im al-Dahr. Al-Dahr je 1378. navodno oštetio Sfingu jer je mislio da je lokalni seljaci obožavaju kao božanstvo s čime se on nije slagao.
Neki stručnjaci također misle da su prirodne sile, poput jakih vjetrova i pijeska, pomogle istrošiti dijelove Sfinge tijekom vremena. Uostalom, Sfinga je napravljena od vapnenca, materijala koji se lako može istrošiti pod utjecajem vremenskih prilika.
Iako priča o Napoleonu samo mit prikazuje ga na loše način. U stvarnosti je Napoleonovo vrijeme u Egiptu bilo važno iz drugih razloga. Poveo je sa sobom znanstvenike i istraživače koji su proučavali i dokumentirali drevna čuda Egipta. Objavili su ogromnu knjigu pod nazivom Description de l’Égypte, koja je potaknula zanimanje za stari Egipat i pomogla u početku proučavanja egiptologije. Napoleonov časnik Pierre-François Bouchard je u srpnju 1799. pronašao tzv. Kamen iz Rosette na temelju kojeg su kasnije dešifrirani hijeroglifi.
Pitanja za analizu
- Postoje li dokazi da je Napoleon oštetio nos Velike Sfinge? Koje dokaze tekst spominje koji proturječe toj tvrdnji?
- Tko je bio Norden i kakvu je ulogu imao u otkrivanju istine o Sfingi? Koji su njegovi crteži dokazali?
- Ako Napoleon nije oštetio Sfingu, tko ili što bi moglo biti odgovorno za oštećenje? Što povjesničari znaju o tome?
- Koje prirodne sile su mogle utjecati na oštećenje Sfinge? Kako vapnenac, materijal od kojeg je Sfinga napravljena, reagira na vremenske uvjete?
- Zašto je Napoleonovo vrijeme u Egiptu važno, unatoč mitu o Sfingi? Što su znanstvenici koje je poveo postigli u Egiptu?
- Na koji način ova priča o Sfingi pokazuje važnost istraživanja povijesnih izvora? Što možemo naučiti iz ovog primjera o provjeravanju činjenica?
Profesor povijesti i sociologije, doktorand interdisciplinarnih obrazovnih znanosti. Autor i urednik udžbenika i drugih obrazovnih materijala. Zainteresiran za teme digitalne humanistike i povijesti, javnu povijest, suvremenu povijest, Holokaust, didaktiku povijesti i futurologiju.