Dietrich Bonhoeffer bio je njemački teolog, pastor i ključna figura u otporu nacizmu prije i tijekom Drugog svjetskog rata. Rođen 1906. godine u uglednoj obitelji, Bonhoeffer je već u ranim godinama pokazao izuzetan intelektualni dar i sklonost teologiji. Nakon studija teologije u Njemačkoj i inozemstvu, postao je profesor i pastor te je ubrzo stekao ugled zbog svojih jasnih i principijelnih stavova o kršćanstvu i društvu.

S usponom nacizma, Bonhoeffer je postao jedan od najglasnijih kritičara Hitlerovog režima, kojeg je smatrao duboko nemoralnim i suprotnim kršćanskim vrijednostima. Ključan trenutak u njegovoj karijeri bio je 1934. godine, kada je sudjelovao u stvaranju Barmerske deklaracije (Die Barmer Theologische Erklärung). Ova deklaracija, sastavljena pod vodstvom Karla Bartha i drugih teologa iz Ispovjedne Crkve (Bekennende Kirche), bila je odgovor na pokušaj nacista da preuzmu kontrolu nad njemačkim crkvama. U Barmerskoj deklaraciji, jasno je odbijeno da Crkva služi bilo kojoj političkoj ideologiji, uključujući nacizam, te je potvrđeno da je Isus Krist, a ne Hitler ili bilo koji drugi vođa, jedini gospodar Crkve.

Teze Barmerske deklaracije:

1. Jedini izvor objave je Božja Riječ — Isus Krist. Bilo koji drugi mogući izvori (zemaljske moći, na primjer) neće biti prihvaćeni.
2. Isus Krist je jedini Gospodar svih aspekata osobnog života. Ne bi trebalo biti drugog autoriteta.
3. Na poruku i poredak crkve ne smiju utjecati trenutna politička uvjerenja.
4. Crkvom ne bi trebao vladati vođa (Führer). U Crkvi nema hijerarhije.
5. Država ne bi trebala ispunjavati zadaću crkve i obrnuto. I država i crkva ograničene su na vlastiti posao.
6. Stoga Barmenska deklaracija odbacuje (i) podređenost Crkve državi i podređenost Riječi i Duha Crkvi.

Bonhoeffer je vjerovao da je kršćanska vjera neodvojiva od društvene odgovornosti. Njegov otpor nacizmu nije se zadržao samo na teološkom nivou. Uvjeren da se zlu ne može pasivno suprotstavljati, Bonhoeffer je aktivno sudjelovao u otporu protiv režima. Bio je uključen u zavjeru koja je imala za cilj atentat na Hitlera, a za svoje djelovanje koristio je i mrežu svojih crkvenih i akademskih kontakata kako bi pomogao Židovima i drugim progonjenim skupinama.

Godine 1943., Bonhoeffer je uhićen zbog svoje uloge u zavjeri protiv Hitlera. Zatvoren je i proveo dvije godine u teškim uvjetima, najprije u zatvoru, a kasnije u koncentracijskim logorima. Iako je bio pod stalnim nadzorom, nastavio je pisati teološka djela i pisma, koja su kasnije postala poznata kao “Pisma i zapisi iz zatvora”. Njegova najpoznatija djela uključuju “Nasljedovanje” i “Etika”, u kojima istražuje pitanja kršćanskog života i moralne odgovornosti u suočavanju s radikalnim zlom.

Dietrich Bonhoeffer pogubljen je 9. travnja 1945. u koncentracijskom logoru Flossenbürg, samo nekoliko tjedana prije kraja rata. Njegova teološka razmišljanja, moralna hrabrost i spremnost da položi život za svoje uvjerenje učinili su ga simbolom kršćanskog otpora nacizmu i moralnog integriteta. Danas se Bonhoeffer smatra jednim od najvažnijih kršćanskih mučenika 20. stoljeća, a njegova djela i dalje inspiriraju mnoge u borbi za pravdu i ljudska prava.

U studenome 2024. godine očekuje se premijera filma o njegovu životu:

Pitanja za analizu

1. Koje su bile ključne osobine Dietricha Bonhoeffera koje su ga istaknule kao teologa i pastora?
2. Zašto je Barmerska deklaracija bila značajna u kontekstu otpora nacizmu?
3. Kako je Bonhoefferova teološka misao oblikovala njegov stav prema nacizmu i društvenoj odgovornosti?
4. Na koji način je Bonhoeffer sudjelovao u otporu protiv nacističkog režima i zašto je smatrao da se zlu ne može pasivno suprotstavljati?
5. Koje su bile posljedice Bonhoefferove uloge u zavjeri protiv Hitlera?
6. Kako su Bonhoefferova pisma i teološki radovi iz zatvora pridonijeli njegovoj posthumnoj reputaciji?
7. Zašto se Dietrich Bonhoeffer danas smatra jednim od najvažnijih kršćanskih mučenika 20. stoljeća?
8. U kojem povijesnom kontekstu je Bonhoeffer djelovao, i kako je taj kontekst utjecao na njegove odluke?

Miljenko Hajdarović

Profesor povijesti i sociologije, doktorand interdisciplinarnih obrazovnih znanosti. Autor i urednik udžbenika i drugih obrazovnih materijala. Zainteresiran za teme digitalne humanistike i povijesti, javnu povijest, suvremenu povijest, Holokaust, didaktiku povijesti i futurologiju.

hajdarovic.com/

Slične objave:

IZVOR: Posljednji dan u dnevniku Anne Frank Tomaš Fritta – slikovnica iz geta Zašto su norveški učitelji nosili spajalice na odjeći? IZVOR: Deset zapovijedi za Dance IZVOR: Bdijenje Genie – zatvorenica roditeljskog doma