Novo:

6. državni seminar o Domovinskom ratu (Zadar, 24.-27. III. 2013.)

Osvrt na seminar

Šesti državni seminar o Domovinskom ratu održan je ovoga puta u Zadru (24.-27. III. 2013.), a povodom dvadesete obljetnice Operacije „Maslenica“  u cijelosti je bio posvećen upravo ovoj vojno-redarstvenoj akciji, jednoj od ključnih akcija Domovinskog rata.

Svečano otvaranje

Nakon intonacije hrvatske državne himne koju je izvela „Klapa Bibinje“ i minute šutnje za hrvatske branitelje , seminar je otvorio Franjo Čičak, profesor-savjetnik, glavni organizator ovog seminara kojega već šestu godinu organizira Agencija za odgoj i obrazovanje.

U uvodnom govoru, u nazočnosti čak 220 nastavnika iz svih dijelova Hrvatske,  F. Čičak predstavio je program seminara te istaknuo važnost održavanja ovakvih seminara –  tema Domovinskog rata još uvijek je znanstveno nedorečena i nedovoljno zastupljena u udžbenicima stoga je cilj ovog seminara znanstveno obraditi Domovinski rat.

U nastavku je Željko Dilber preniopozdrave  generala Ante Gotovine (koji je bio pozvan na seminar, ali je bio spriječen)  te rekao da general Gotovina podržava ovu inicijativu jer je za izgradnju budućnosti bitno poznavati povijest.

Nazočnima se obratio i nadbiskup zadarski Želimir Puljić. U nadahnutom govoru u kojemu je citirao Cicerona ( „Povijest je svjedok vremena, svjetlo istine, život pamćenja, učiteljica života, glasnica starine“) sjetio se i stihova „Zvonimirove lađe“ Vladimira Nazora („Snažno o nju udaraju/Vjetar, talas i oluje./Slomila se, prignula se:/Na p’jesku je – al još tu je…“), a kao posebnost prostora Zadra istaknuo harmoniju svetog i sakralnog što je ovaj grad ostvario kroz svoju povijest.

Prisutne je pozdravio i ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje Vinko Filipović. Zahvalio je savjetniku Čičku na organizaciji seminara te rekao da smo „suočeni s posljednjim generacijama djece koja završavaju srednju školu a koja su rođena u ratu“ i da je stoga „važno svim budućim naraštajima prenijeti autentične i istinite informacije o Domovinskom ratu“. Također je istaknuo da je ovo tema o kojoj ne možemo imati drugačija i različita mišljenja te da ona „ne smije i ne može biti interpretirana na druge načine“. Nadalje, rekao je da udžbenici nemaju isti odnos i istu zastupljenost podataka o Domovinskom ratu te da bi oni morali poštivati standard o Domovinskom ratu. Zahvalio se svim ravnateljima koji su omogućili nastavnicima sudjelovanje na ovim seminarima, svjesni da se na ovakvim skupovima mora nazočiti te da je „domovinska povijest uz materinji jezik najvažnija u formiranju mlade osobe“.

Otvaranje seminara završila je „Klapa Bibinje“ koja je izvela još dvije pjesme: „Htio bi’  te zaboravit“ i „Nek’ ti kušin bude stina“, a zatim je predstavljeno radno predsjedništvo ovog seminara: dr. sc. Zlatko Begonja, dr. sc. Ante Nazor i  Franjo Čičak, profesor-savjetnik.

domovinski2013-2

Političke prilike uoči operacije„Maslenica“

Nakon projekcije filma „Zadre moj, galebe moj, moja slobodo“ (1991.) koji sadrži autentične potresne snimke agresije na Zadar (granatiranja crkvi, bolnica, stare jezgre i stambenih objekata),  prvu seriju predavanja otvorio je dr. sc. Zlatko Begonja. U uvodnom dijelu svog predavanja analizirao je film te naglasio da se u njemu vidi razaranje Zadra oružjem kojega su Hrvati sami platili, simboličan odlazak broda „Balkanija“ sa zadarske rive (u koju više nikada neće pristati), rušenje škole Blagoje Bersa te da je u tim trenutcima Zadar bio suočen s dvostrukom agresijom: izvana i iznutra (iz vojarni JNA). U nastavku je objasnio političke prilike uoči akcije „Maslenica“: amputacija dijela hrvatskog teritorija rušenjem mosta na Maslenici i prekidom komunikacija. Podsjetio je nazočne na javne istupe Jovana Raškovića  (glasnogovornika S. Miloševića) čija se politika bazirala na Memorandumu SANU (1986.). Nadahnuto tim idejama krenule su i odmetničke aktivnosti Srba s potporom JNA čiji je cilj bio  onemogućavanje ostvarenja samostalnosti i neovisne Republike Hrvatske.

U nastavku je dr.sci. Begonja dao kratak kronološki pregled prilika uoči ove akcije: terorističke aktivnosti Srba, teror i progon hrvatskog stanovništva, prekid vode i električne energije Zadru, napad na Maslenički most (11. IX. 1991.), zauzimanje nekoliko objekata JNA od strane hrvatskih snaga (do 21. IX), nadiranje JNA prema Briševu (3./4. X. 1991.), teška razaranja i stradanja, zaposjedanje rubnih krajeva grada, primirje (6./7. X. 1991. I početak pregovora što je rezultiralo apsolutnim prekidom vatre i razmjenom zarobljenika, zatim novi sustavni topnički napadi (22. X. 1991.), prodor u Škabrnju (19. XI. 1991.) i razaranje Masleničkog mosta (21. XI. 1991.), neuspjeli pokušaj zauzimanja Paškog mosta te na kraju – operacija „Maslenica“ koju je predvodio general Janko Bobetko.

Zadaće, ciljevi i važnost operacije

Sljedeće predavanje pod naslovom „Zadaće i ciljevi Operacije ‘Maslenica’“ održao je umirovljeni brigadir Danijel Kotlar,  sudionik 112 brigade. U svom izlaganju rekao je da je akcija pripremljena u potpunoj tajnosti , a  pokrenuta je zbog prometne izoliranosti Hrvatske i neposredne ugroženosti stanovništva ovog područja. Prije akcije hrvatske su snage preuzele sve vojarne JNA. Cilj akcije bilo je oslobođenje Novskog ždrila i ostvarenje komunikacije Karlobag-Maslenica-Zadar. Na početku akcije omjer snaga bio je manji od 1:1. Glavni smjer djelovanja bio je Zeleni hrast-Islam-Kašić-Smilčić, a pomoćni smjerovi bili su:  Rovanjska-Jasenice-Obrovac te Suhovare-Veljane-Donje Biljane. Kodni naziv operacije bio je „Gusar“ , a sat prije početka (operacija je započela 22.01.1993. u 7 sati i 5 minuta) obaviještene su snage UN-a. U daljem tijeku akcije hrvatska je strana dovela pojačanja (gardijske postrojbe s većih udaljenosti) , dok su protivnici dopremili pojačanje dragovoljaca iz BiH i Srbije (oko 8 tisuća vojnika) te krenuli u protunapad koji je trajao do lipnja 1993. godine. U akciji su sudjelovale i ostale grane Hrvatske vojske, primjerice Hrvatska ratna mornarica koja je radila na uspostavi pomorske komunikacije, sudjelovala u kopnenim operacijama, protudiverzantskim i protuminskim djelovanjima u području Masleničkog ždrila i pontonskog mosta. Kao stečena iskustva u ovoj akciji Kotlar je izdvojio:  tajnost priprema, dovođenje gardijskih postrojbi s veće udaljenosti, ključnu ulogu gardijskih brigada kao operativnih postrojbi te usklađenost djelovanja rodova i službi. Na kraju, zaključio je da se Hrvatska vojska ovom akcijom predstavila kao oružana sila što je dovelo do visoke motiviranosti kako u vojsci tako i u hrvatskome narodu. Pukovnik Boris Jacović dopunio je Kotlarovo predavanje tvrdnjom da u bitci dobiva prvi onaj tko pokaže inicijativu te da je ovom akcijom utvrđena crta obrane koja je ostavljena do „Oluje“.

Uloga specijalne policije i strategija operacije „Maslenica“

Idući predavač na seminaru bio je Ante Šoljić, umirovljeni načelnik specijalne policije. Nakon uvodnog izlaganja o samom organizacijskom razvoju specijalne policije govorio je o ulozi specijalne policije koja je operacijom  „Poskok“ (osnivanjem baza za izviđanje prostora) pripremila provedbu akcije „Maslenica“. Zadaća je bila ovladavanje objektima Mali Alan, Velika i Mala Bobija te presijecanje komunikacije Gračac-Sv. Rok-Gosipić, čime se trebalo spriječiti uvođenje neprijateljskih pojačanja. Nakon operacije „Maslenica“ (koja nije prestajala, jer je cijelu 1993. neprijatelj želio vratiti taj teritorij), specijalna policija nastavlja s akcijom „Poskok 2“.

Sljedeći predavač admiral Davor Domazet Lošo govorio je o strategijskoj razini te operacije. U uvodu je rekao da sa stajališta strategije na ovom prostoru ne postoje dva rata (jer svaka zemlja u svojoj obrani ima pravo ući 60 km u teritorij susjedne države kako bi osigurala vlastiti teritorij), te da je oslobađajuća presuda hrvatskim generalima certifikat da smo vodili najčišći rat. Napravio je kronološki pregled uzroka agresije na Hrvatsku te uz pomoć vlastitih zemljovida obrazložio akciju „Maslenica“. Pri tome je naglasio da je Vance-Owenov plan (28. XII. 1992.) posijao sjeme sukoba u Bosni i Hercegovini, jer je predviđao povlačenje Srba s 27 posto osvojenih teritorija (što srpska strana nije učinila). Kao važnost ove operacije istaknuo je da je to početak šireg plana za oslobađanje okupiranih područja kojom je poslana jasna poruka pobunjenim Srbima: odustanite od suprotstavljanja suverenoj Republici Hrvatskoj, kao i međunarodnoj zajednici da je Hrvatska odlučna uspostaviti ustavno-pravni poredak.

domovinski2013-3

Terenski rad prvoga dana seminara

U ranim poslijepodnevnim satima nastavnici su obišli staru gradsku jezgru te u građevnom sklopu crkve i samostana sv. Marije razgledali reprezentativni postav  crkvene umjetnosti popularno nazvan “Zlato i srebro Zadra”. Uz rekonstruiranu unutrašnjost starohrvatske crkvice Sv. Nediljice iz 11.st. na oko 1200 m² prostora u 8 suvremeno opremljenih dvorana izloženo je zadarsko zlato i srebro, rukopisi, skulpture, vezovi,  reljefi i drugo kao dokaz bogate prošlosti Zadra.  Ovo su neprocjenjivo blago tijekom stoljeća a tako i u Domovinskom ratu sačuvale sestre benediktinke.

„Sloboda iz krvi je velika odgovornost“

Drugi dan seminara također je započeo projekcijom filma Bernarda Kotlara, a nakon toga su umirovljeni brigadir Stanko Čelar i brigadir Zvonko Brajković govorili o ulogama bojni i samoj pripremi akcije: situaciji na terenu pred početak  „Maslenica“, zadaće 112 taktičke brigade s ojačanjima, početku bojnih djelovanja i samom tijeku bojnih djelovanja do 26. siječnja 1993. U nastavku je pukovnik Svemir Vrsaljko govorio o postrojbi „Poskok“ a zatim je Radoš objasnio napadnu operaciju Maslenicu u podvelebitskom smjeru.

Nakon toga Tomislav Šulj, prof. govorio je o memoarskom gradivu hrvatskih i neprijateljskih vojnika.  Koristeći znanstvenu metodu usmene povijesti u okviru rada Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata obavljeno je oko 200 razgovora s braniteljima.

Projiciran je i prilog iz TV kalendara o 9. Bojni HOS-a i događajima u Škabrnji (22. III. 1993.), koju su postrojbe 9. bojne HOS-a pod zapovjedništvom Toma Crawlyja branile 43 dana. Nakon toga se nazočnima obratila gospođa Danka Dražina, braniteljica iz Škabrnje ispričala svoja iskustva o Domovinskom ratu.  Kad je započeo rat prekinula je studij, u početku bila vezistica, a kad je pala Škabrnja sama je kupila automatsku pušku i odoru, bila izviđačica, nosila hranu i lijekove starcima koji su ostali u selu, a zatim se priključila 112. brigadi. Zamolila je nastavnike da u nastavu ubace i priču o malom hrvatskom branitelju ili braniteljici te završila riječima: „Sloboda iz krvi je velika odgovornost. Sloboda nije anarhija.“

Dokumenti i filmovi o operaciji „Maslenica“

Dr. sc. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, rekao je da će centar posebno trebati istraživati o ulozi međunarodne zajednice u Domovinskom ratu, a zatim je najavio projekciju filmskog kolaža izjava srpskih dobrovoljaca koji su se uključili u agresiju na Hrvatsku.

Dodatnu vrijednost ovom skupu dao je Ivan Brigović s pregledom dokumenata srpske provenijencije o akciji „Maslenica“. Izložio je 15 dokumenata među kojima je Zapovijed glavnog štaba srpske vojske (27. XI. 1992) o početku formiranja srpske vojske Krajine; Odluka predsjednika Republike Srpske krajine o proglašenju stanja i opće mobilizacije (22. I. 1993.); Saopćenje vlade SAO Krajine (22. I. 1993.) kojim se optužuje UNPROFOR da su znali za gomilanje vojske (ističe se da u samoobrani neće birati ratne ciljeve te da će uključivati i hrvatske gradove); Plan komande VII. korpusa  (27. I. 1993.) za protunapad pod šifrom „Čelik“; Zapovijed komande VII. korpusa o formiranju taktičke grupe 1. i 2. sa zadaćom ovladavanja područja koje su izgubili od strane Hrvatske vojske (29. I. 1993.); Izvješće VII. korpusa o dolasku Vukova s Vučjaka (elitne jedinice srpskih komandosa); „Izveštaj bezbedonosne-sigurnosne službe“ (20. II. 1993.) iz kojega se vidi da dobrovoljce ne zanima obrana već pljačka i silovanja; Pregled poginulih (22. I. – 31. III. 1993.) iz kojeg se vidi da je poginulo 141 pripadnik srpske vojske i da imaju 622 ranjena; dokument pukovnika Koste Novakovića (5. II. 1993.) kojim preuveličava gubitke hrvatske strane na „3 000 ustaških bojovnika“ (čime želi ublažiti vlastite gubitke); dokument koji govori o teškom položaju preostalog hrvatskog stanovništva koje je izloženo pljački, maltretiranju i ubijanju od strane srpskih dobrovoljaca (posredstvom UNPROFOR-a iseljeno je još 350 Hrvata s područja Drniša; „Vanredna informacija glavnog štaba Srpske krajine o Erdutskom sporazumu (15. VII. 1993.) i Redovni borbeni izvještaj (2. VIII. 1993.) koji govori da je Zemunik u plamenu cijelu noć te da je gađan i pontonski most. Svi navedeni dokumenti su u knjizi dokumenata VII.

Terenski rad drugog dana seminara

U poslijepodnevnim satima nastavnici su posjetili Maslenički most gdje su sudjelovali u izradi 324. milenijske fotografije Šime Strikomana (nastavnici su formirali stiliziranog galeba koji nosi maslinovu grančicu), a zatim su obišli Rovanjsku, Kašić i Podgradinu te na lokalitetima uz stručno vodstvo razgledali dio mjesta sa kojih su krenule jedinice ili su se vodile borbe.

Završni dan: primjeri dobre prakse i povijest žena

Završni dan seminara započeo je primjerima dobre prakse. Marija Bradvica (profesorica u OŠ Zadarski otoci, Zadar) predstavila je lik Damira Tomljanovića – Gavrana. Bio je pripadnik MUP-ove postrojbe za posebne namjene u Rakitju (od VIII. 1990.), a s 1. gardijskom brigadom Tigrovima prošao je sva ratišta te izrastao u vrsnog borca i zapovjednika. Prilikom ophodnje položaja pripadnika 1. gardijske brigade kod Tulovih greda 17. II. 1994.  ubijen je snajperskim pogotkom. Nositelj je brojnih odlikovanja (Spomenice Domovinske zahvalnosti, Reda hrvatskog trolista, Reda Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana, Reda kneza Domagoja te Spomenice prvi hrvatski redarstvenik), a osim ulice u Zagrebu, njegovo ime nosi središte gardijskog desantnog pješaštva u Šepurinama kod Zadra Damira Tomljanovića-Gavrana.

Nakon toga je Karmen Perković (profesorica u OŠ Ivana Gorana Kovačića u Zagrebu) predstavila kako je s učenicima svoje škole obilježila 20-godišnjicu pada grada Vukovara.

Na kraju je Jelena Jakovljević (profesorica u gimnaziji „Matija Mesić“ iz Slavonskog Broda) predstavila projekte svojih učenika (Izložba Slavonski brod u Domovinskom ratu i sl.) koje radi u sklopu dodatne nastave.

Seminar je završio projekcijom filma „Ratne snimke Maslenice i Peruče“ ratnog snimatelja Petra Malbaše te svjedočenjem žena Ivane Haberle, Ane Vukojević, Sande Špika i Vesne Matešić koje su govorile o ulozi žena u Domovinskom ratu.

Idući seminar bit će posvećen mirnoj reintegraciji Podunavlja.

Ivan Dukic
About Ivan Dukic (19 Articles)
Profesor povijesti i geografije. Živi i radi u Zagrebu. Autor je nekoliko udžbenika i metodičkih priručnika. Aktivan u Hrvatskoj udruzi nastavnika povijesti.