Negiranje genocida u Srebrenici od strane nekih srpskih političara može se pripisati nizu složenih i međusobno povezanih čimbenika, uključujući politička, društvena, povijesna i nacionalistička razmatranja. Evo nekih od glavnih razloga:
Nacionalizam i ideologija
Mnogi srpski političari koji negiraju genocid pristaju uz nacionalističke ideologije koje naglašavaju snažan srpski identitet i povijesni narativ. Priznanje genocida moglo bi se shvatiti kao prihvaćanje krivnje i odgovornosti, što je u sukobu s nacionalističkim narativom koji Srbe želi prikazati kao žrtve povijesne nepravde, a ne kao počinitelje zločina. Ovaj narativ često ima za cilj zaštititi nacionalni ponos i izbjeći povezivanje Srbije sa zločinima.
Politička strategija i javno mnijenje
Neki srpski političari koriste poricanje kao političku strategiju za apeliranje na određene segmente biračkog tijela koji bi mogli imati nacionalističke stavove ili gajiti ogorčenost prema Zapadu i susjednim zemljama. Ova strategija može biti učinkovita u dobivanju ili održavanju političke podrške birača koji smatraju da je međunarodna pravda pristrana prema Srbima. Osim toga, priznanje genocida moglo bi biti politički skupo, potencijalno otuđujući te birače.
Povijesni revizionizam
Poricanje ili minimiziranje genocida također je oblik povijesnog revizionizma, gdje određeni političari i mediji pokušavaju reinterpretirati događaje iz sukoba iz 1990-ih kako bi predstavili povoljniji narativ za Srbiju. Taj revizionizam može uključivati umanjivanje razmjera zločina, osporavanje namjere koja stoji iza zločina ili osporavanje pravnih definicija koje koriste međunarodni sudovi.
Međunarodni odnosi i pravna pitanja
Priznanje genocida u Srebrenici moglo bi imati implikacije na međunarodni položaj i pravne odgovornosti Srbije. Neki političari bi se mogli bojati da bi priznanje genocida moglo otvoriti vrata povećanim zahtjevima za odštetom ili drugim pravnim posljedicama. Uz to, postoji zabrinutost da bi to moglo dodatno zakomplicirati odnose s Bosnom i Hercegovinom, posebice s bošnjačkom zajednicom i političkom strukturom Bosne.
Unutarnja i regionalna stabilnost
Također postoji zabrinutost oko toga kako bi priznanje genocida moglo utjecati na unutarnju i regionalnu stabilnost. Unutar Srbije postoji strah da bi priznanje genocida moglo produbiti društvene podjele ili dovesti do političkih nemira. U regionalnom kontekstu, to bi moglo zaoštriti napetosti između Srbije i Bosne i Hercegovine, kao i s drugim susjednim zemljama.
Utjecaj veterana i interesnih skupina
Skupine kao što su udruge ratnih veterana i druge nacionalističke organizacije imaju značajan utjecaj u srpskoj politici i društvu. Te skupine često odbacuju etiketu genocida jer implicira njih ili njihove drugove u ratne zločine. Političari bi mogli biti oprezni s antagoniziranjem ovih skupina, koje mogu mobilizirati javno mnijenje i imati značajnu moć.
Medijski i obrazovni narativi
Mediji i obrazovni sustavi u Srbiji također su odigrali ulogu u oblikovanju javne percepcije i kolektivnog sjećanja u vezi sa sukobima iz 1990-ih. U mnogim slučajevima, prikaz rata bio je jednostran ili nepotpun, naglašavajući srpsku žrtvu i minimizirajući ili ignorirajući srpsku krivnju. To može pojačati poricanje i nerazumijevanje genocida među općom populacijom.
Pravne definicije i tumačenja
Neki srbijanski političari i javne osobe polemiziraju oko pravnih definicija kojima se događaji u Srebrenici kvalificiraju kao genocid. Oni mogu prihvatiti da se masakr dogodio, ali osporiti ispunjava li zakonske kriterije za genocid kako su ih definirali međunarodni sudovi, poput Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Međunarodnog suda pravde (ICJ).
Analiziraj dio sudske presude u kojoj se pojašnjava počinjenje genocida u Srebrenici.
Pitanja za analizu
- Kako bi priznavanje ili negiranje genocida u Srebrenici moglo utjecati na nacionalni identitet i kolektivno sjećanje u Srbiji?
- Koje su potencijalne političke koristi koje neki srpski političari mogu dobiti negiranjem genocida? Kako bi to moglo utjecati na njihove političke karijere i podršku birača?
- Kako povijesni revizionizam utječe na naše razumijevanje događaja iz prošlosti? Zašto je opasno minimizirati ili negirati genocid i druge ratne zločine?
- Kako međunarodni odnosi mogu biti oblikovani percepcijom odgovornosti za ratne zločine? Kako bi priznavanje genocida moglo utjecati na odnose između Srbije i Bosne i Hercegovine?
- Koje uloge imaju mediji i obrazovni sustavi u oblikovanju stavova javnosti o događajima iz prošlosti? Na koji način bi obrazovanje moglo pomoći u prevenciji budućih sukoba i genocida?
- Kako veterani i druge interesne skupine mogu utjecati na političke stavove o pitanjima kao što je genocid? Zašto je važno da se njihovi glasovi čuju, ali i da se kritički preispitaju?
- Kako pravne definicije genocida utječu na međunarodnu pravdu i pomirenje? Koji su izazovi povezani s pravnim tumačenjem događaja kao što je genocid u Srebrenici?
- Na koji način priznavanje genocida može doprinijeti procesu pomirenja i izgradnje mira u post-konfliktnim društvima? Koje su prepreke za postizanje tog cilja?
Profesor povijesti i sociologije, doktorand interdisciplinarnih obrazovnih znanosti. Autor i urednik udžbenika i drugih obrazovnih materijala. Zainteresiran za teme digitalne humanistike i povijesti, javnu povijest, suvremenu povijest, Holokaust, didaktiku povijesti i futurologiju.
