Izgradnja strukture nalik piramidi sličnoj kakvoj Semir Osmanagić tvrdi da postoji u Bosni zahtijevala bi opsežnu logistiku u smislu rada, resursa i organizacijskih sposobnosti, sličnih onima viđenim u drevnim civilizacijama koje su gradile velike spomenike poput egipatskih piramida. Da bismo razumjeli razmjere onoga što bi bilo potrebno, raščlanimo ključne komponente.

Radna snaga

Kvalificirani radnici poput arhitekata i klesara bili bi važni za osiguranje strukturalnog integriteta i usklađenosti s mogućim astronomskim karakteristikama, za koje Osmanagić tvrdi da su prisutne u piramidama. Osim toga, ljudi bi morali organizirati radnu snagu u upravljive timove i osigurati dostupnost hrane, stanova i alata.

Građevinski materijal

Da je piramida napravljena od kamenih blokova kao u Egiptu ili Srednjoj Americi, trebala bi se iskopati, transportirati i oblikovati ogromna količina kamena. Za piramidu veličine koju Osmanagić opisuje (oko 220 metara visine, veća od Velike piramide), to bi uključivalo milijune kamenih blokova.

Bosna ima raznolike vrste kamena, uključujući vapnenac i pješčenjak, koji bi se teoretski mogao vaditi. Osmanagić je ukazao na kamene ploče na tom području, tvrdeći da su one dio strukture piramide. Međutim, čini se da su ovo kamenje prirodnim sedimentima.

Premještanje ovog kamenja iz kamenoloma na gradilište bio bi veliki izazov. Drevne civilizacije koristile su sanjke, balvane za valjke i možda teglenice na rijekama za pomicanje kamenih blokova. U Bosni, s neravnim terenom i manje velikih rijeka, premještanje tako velikih količina kamena kopnom zahtijevalo bi napredne inženjerske tehnike i ogromnu radnu snagu.

Alati i tehnologija

Resursi za radnike

Održavanje desetaka tisuća radnika sitima i zdravima tijekom godina ili desetljeća izgradnje bio bi značajan logistički izazov. Arheološki dokazi iz Egipta pokazuju da su radnici u Gizi bili opskrbljeni kruhom, pivom, ribom i povrćem. U Bosni bi se trebale nabaviti slične namirnice, bilo kroz lokalnu poljoprivredu ili trgovačke mreže.

Velika radna snaga zahtijeva stalan pristup svježoj vodi. Krševiti bosanski krajolik i rijeke osigurali bi vodu, ali osiguravanje pouzdanog pristupa za desetke tisuća ljudi dnevno uključivalo bi značajno planiranje infrastrukture, poput bunara ili akvadukta.

Vremenski okvir

Izgradnja Velike piramide u Gizi trajala je oko 20 godina, sa sofisticiranim alatima, organiziranom radnom snagom i dobro uspostavljenom vladom za upravljanje resursima. Izgradnja piramide usporedive veličine u Bosni, bez naprednih alata dostupnih u kasnijim razdobljima, trajala bi znatno duže, možda i stoljećima.

Društvena organizacija

Veliki građevinski projekti poput piramida zahtijevaju centraliziranu kontrolu i složeno vodstvo. Drevni Egipat imao je faraona, složenu birokraciju i sustav oporezivanja rada ili vojne obveze za organiziranje tako golemih napora. Da bi se izgradila piramida u Bosni, jednako napredno društvo s vođama, arhitektima, inženjerima i administratorima bilo bi potrebno za koordinaciju rada, resursa i logistike.

Zaključak – zašto su Osmanagićeve tvrdnje malo vjerojatne

Za izgradnju strukture poput Piramide Sunca, čak i uz pretpostavku tehnologije i društvene organizacije dostupne starom Egiptu ili srednjoameričkim civilizacijama, bilo bi potrebno:

• desetci tisuća radnika (vjerojatno Prabosanaca),
• eksploatacija i transport kamena velikih razmjera,
• sofisticirani alati i tehnike gradnje,
• jaka, centralizirana vlada ili vladajuća klasa za organiziranje i motiviranje stanovništva,
• vremenski okvir od nekoliko desetljeća za dovršetak izgradnje.

S obzirom na nedostatak arheoloških dokaza o postojanju takve civilizacije u Bosni i Hercegovini, logistički zahtjevi za izgradnju ovih piramida bili bi daleko iznad kapaciteta bilo kojeg poznatog pretpovijesnog društva. Nema artefakata, naselja ili društvenih struktura od prije 12 000 godina u regiji koji sugeriraju postojanje napredne kulture sposobne za takav podvig. Stoga, dok ideja o drevnim piramidama u Bosni može biti privlačna, logistička stvarnost čini je krajnje nevjerojatnom na temelju dokaza koje trenutno imamo.

Pitanja za analizu

1. Zašto bi bilo potrebno toliko radnika za izgradnju piramide poput one u Gizi ili navodne piramide u Bosni?
2. Koje vrste radnika su bile potrebne u ovakvim građevinskim projektima, i kakvi izazovi proizlaze iz upravljanja tako velikim brojem ljudi?
3. Koji su građevinski materijali potrebni za izgradnju piramide, i kako bi njihovo prikupljanje i transport moglo predstavljati izazov u Bosni?
4. Razmisli o različitim vrstama kamena koje Osmanagić navodi. Postoje li dokazi da su oni prirodnog porijekla ili su ih ljudi obradili?
5. Koji su alati korišteni za izgradnju drevnih piramida, a koji bi bili dostupni prema tvrdnjama Osmanagića? Kako bi nedostatak metalnih alata mogao otežati izgradnju?
6. Kako su drevni graditelji podizali teške kamene blokove na velike visine, i koje bi metode bile korištene u slučaju piramida u Bosni?
7. Koje su bile osnovne potrebe radnika tijekom izgradnje velikih projekata poput piramida? Kako bi se te potrebe mogle osigurati u Bosni, uzimajući u obzir njezin teren i resurse?
8. Velika piramida u Gizi izgrađena je u razdoblju od oko 20 godina. Koliko bi, prema tvom mišljenju, vremena trebalo za izgradnju piramide u Bosni s obzirom na dostupne resurse i tehnologiju?
9. Koje društvene strukture su bile potrebne za organizaciju masovnih građevinskih projekata u Egiptu? Postoje li dokazi o takvoj vrsti društvene organizacije u Bosni u vrijeme kada Osmanagić tvrdi da su piramide izgrađene?
10. Kako su religija i vjera igrale ulogu u motivaciji za izgradnju piramida u drevnim društvima? Možeš li zamisliti sličnu motivaciju za izgradnju piramida u Bosni?
11. Koji su ključni izazovi u prihvaćanju teze o postojanju piramida u Bosni, s obzirom na ono što znamo o logistici i resursima potrebnim za izgradnju sličnih struktura u povijesti?