Danas obilježavamo 85. obljetnicu početka Drugoga svjetskog rata. Rat je započeo 1. rujna 1939. njemačkom invazijom na Poljsku, što je dovelo do sukoba koji će zahvatiti veći dio svijeta, rezultirajući neviđenim razaranjima, ogromnom ljudskom patnjom i značajnim geopolitičkim promjenama koje i danas utječu na svijet.

Kako je počelo?

Drugi svjetski rat izazvao je niz agresivnih poteza nacističke Njemačke, pod vodstvom Adolfa Hitlera. Versajski ugovor, kojim je okončan Prvi svjetski rat, nametnuo je teške reparacije i teritorijalne gubitke Njemačkoj, stvarajući ekonomske poteškoće i nacionalističko nezadovoljstvo. Ekonomska nestabilnost Velike gospodarske krize dodatno je potaknula ekstremističke pokrete diljem Europe, a nacisti su došli na vlast u Njemačkoj uz obećanja da će vratiti nacionalni ponos i preokrenuti uočene nepravde poretka nakon Prvog svjetskog rata.

Hitlerov ekspanzionistički plan postao je očigledan 1930-ih ponovnim naoružavanjem Njemačke, remilitarizacijom Rajnske oblasti, aneksijom Austrije 1938. (Anschluss) i okupacijom Čehoslovačke početkom 1939. Kap koja je prelila čašu došla je potpisivanjem Pakta Molotov-Ribbentrop, ugovor o nenapadanju između nacističke Njemačke i Sovjetskog Saveza koji je uključivao tajni protokol za podjelu istočne Europe na sfere utjecaja. Dana 1. rujna 1939. Njemačka je napala Poljsku, zbog čega su Velika Britanija i Francuska dva dana kasnije objavile rat Njemačkoj, što je označilo službeni početak Drugog svjetskog rata.

Kakvi su bili rezultati?

Drugi svjetski rat trajao je šest godina, a završio je 1945. bezuvjetnom kapitulacijom Sila osovine. Ljudska cijena bila je zapanjujuća: procjenjuje se da je stradalo 70-85 milijuna ljudi, što je bilo oko 3-4 % svjetske populacije u to vrijeme. Holokaust, genocid koji je orkestrirao nacistički režim, doveo je do ubojstva šest milijuna Židova. Drugi genocidi su uključili milijune Roma, osoba s invaliditetom, političke disidente i dr.

Rat je prouzročio golema materijalna razaranja diljem Europe, Azije i dijelova Afrike. Geopolitički krajolik dramatično se promijenio, što je dovelo do pojave Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza kao supersila i početka Hladnog rata. Osim toga, rat je otvorio put dekolonizaciji jer mnoge europske sile oslabljene ratom nisu mogle zadržati kontrolu nad svojim kolonijama, što je dovelo do pokreta za neovisnost diljem Azije, Afrike i Bliskog istoka.

Kako svijet pamti?

Sjećanje na Drugi svjetski rat značajno se razlikuje diljem svijeta. U Europi i Sjevernoj Americi često ga se pamti kao “dobar rat” protiv fašizma, s jakim naglaskom na junaštvo vojnika i moralni imperativ borbe protiv tiranije nacističke Njemačke i carskog Japana. Spomenici, muzeji i godišnje komemoracije kao što su Dan VE (Dan pobjede u Europi) i Dan VJ (Dan pobjede nad Japanom) služe u čast onima koji su se borili i umrli i podsjećaju buduće generacije na strahote rata.

U Rusiji i drugim dijelovima bivšeg Sovjetskog Saveza rat se pamti kao “Veliki domovinski rat” s neizmjernim ponosom na ulogu SSSR-a u porazu nacističke Njemačke, često naglašavajući podnesene kolosalne žrtve. U Japanu se rata prisjećaju s fokusom na patnje pretrpljene zbog atomskih bombardiranja Hirošime i Nagasakija.

Diljem Azije sjećanja na rat oblikovana su iskustvima japanske okupacije, koja je često obilježena brutalnošću, prisilnim radom i drugim zločinima, poput masakra u Nankingu u Kini. Različiti narativi i kolektivna sjećanja odražavaju složeno naslijeđe rata u različitim zemljama.

Postoje li kontroverze?

Sjećanje na Drugi svjetski rat nije bez kontroverzi. Nastavljaju se povijesne rasprave o uzrocima rata, odlukama koje su donijeli različiti političari i ponašanju snaga Osovine i Saveznika. Jedno od najspornijih pitanja je uporaba atomskih bombi od strane SAD-a na Hirošimu i Nagasaki, za koju neki tvrde da je bila neophodna za okončanje rata i spašavanje života, dok je drugi smatraju moralno neobranjivim činom masovnog uništenja.

U nekim zemljama, posebice u istočnoj Europi, nasljeđe uloge SSSR-a u ratu predmet je intenzivne rasprave. Iako se priznaje sovjetski doprinos porazu nacističke Njemačke, također se kritizira sovjetska okupacija istočne Europe i represivne mjere koje su uslijedile, uključujući masovne deportacije i političke čistke.

U Hrvatskoj se vode kontinuirane rasprave koje umanjuju zločine ustaša u pokušaju da se naglasak pomakne na zločine partizana. Zapravo u nastojanju da se partizanski otpor i oslobađanje okupiranog teritorija samo pretvori u posljedice posljednje epizode rata prilikom osvete i zločina poraća sredinom 1945. Umjesto sjećanja na žrtve ovo se povijesno razdoblje koristi za političke obračune i mobilizaciju birača.

U Japanu su u tijeku sporovi oko toga kako se zemlja sjeća svojih ratnih akcija. Posjeti japanskih dužnosnika svetištu Yasukuni, koje odaje počast japanskim mrtvima u ratu, uključujući osuđene ratne zločince, često izazivaju bijes Kine i Južne Koreje. Neki ove radnje vide kao pokušaj da se umanji ili umanji japanska ratna agresija i zločini.

Dugoročne lekcije

Dugoročne lekcije Drugog svjetskog rata brojne su i složene. U svojoj srži, rat je pokazao katastrofalne posljedice neobuzdane agresije, totalitarnih ideologija i neuspjeha diplomatskih napora da se spriječi sukob. Uspostava Ujedinjenih naroda 1945. imala je za cilj poticanje međunarodne suradnje i sprječavanje budućih sukoba, iako je njihova učinkovitost bila u najmanju ruku neujednačena.

Rat je također naglasio važnost suočavanja sa zločinima i zaštite ljudskih prava, što je dovelo do razvoja međunarodnih zakona protiv genocida i zločina protiv čovječnosti. Nürnberški procesi postavili su presedan za pozivanje pojedinaca na odgovornost za ratne zločine, postavljajući temelje za buduću međunarodnu kaznenu pravdu.

Ekonomski i politički, rat je potaknuo značajne promjene, uključujući američki Marshallov plan, koji je pomogao ponovnoj izgradnji Europe i uspostavio okvir za poslijeratni međunarodni poredak. U Aziji je kraj rata označio početak dekolonizacije i uspon novih nacionalnih identiteta i državnih tvorevina.

Na društvenoj razini, Drugi svjetski rat preoblikovao je norme oko rase, roda i rada, jer su ratne potrebe otvorile nove mogućnosti za žene i manjine, što je pridonijelo pokretima za građanska prava u poslijeratnom razdoblju.

Dok obilježavamo 85. godišnjicu početka Drugog svjetskog rata, prisjećamo se ogromne cijene sukoba i ponovno potvrđujemo važnost mira, suradnje i opreza protiv tiranije i ugnjetavanja. Ratne lekcije ostaju relevantne i danas, podsjećajući nas na krhkost mira i trajnu potrebu da radimo na pravednijem i pravednijem svijetu.