Pogrom iz studenog (Kristalna noć)

Pogrom iz studenog (Kristalna noć, njem. Kristallnacht)  naziv je za događaje koji su se u Njemačkoj i Austriji događali u noći s 9. na 10. studenoga 1938. godine. Te su noći nacisti organizirano i koordinirano napali Židove, njihove domove, poslovne objekte, sinagoge i groblja. Naziv “Kristalna noć” podsjeća na uništeno staklo razbacano po ulicama nakon nacističkoga napada. Umjesto naziva “Kristalna noć”, koji podsjeća na nacističku ideologiju, danas koristimo Pogrom iz studenog.

Nacistička ideologija kontinuirano je od dolaska nacista na vlast 1933. godine provodila antisemitsku politiku i progonila Židove. Zakonskim odredbama, poput Ninberških zakona iz 1935. g., Židovima su oduzeta građanska prava i državljanstvo. Kao neposredan povod za Kristalnu noć uzima se napad Herschela Grynszpana na Ernsta vom Ratha, trećega tajnika njemačkog veleposlanstva u Parizu.

Herschel Grynszpan, sedamnaestogodišnjak poljsko-židovskoga podrijetla, 7. studenoga 1938. g. došao je na sastanak u veleposlanstvo. Njegova obitelj bila je među 12 000 poljskih Židova koje je Gestapo 26. listopada uhitio, oduzeo im svu imovinu, ukrcao ih na vlakove i prognao u Poljsku.

Herschel Grynszpan

No Poljaci ih nisu puštali u državu. Prognani Židovi danima su boravili na granici u nehumanim uvjetima. Grynszpan je 3. studenoga primio dopisnicu svoje sestre koja mu je opisala stanje i molila ga za financijsku pomoć. On je bio ilegalni imigrant bez posla, a ni rodbina mu nije mogla pomoći. Kupio je pištolj i zaputio se u veleposlanstvo. Upućen je u ured mlađega diplomata kojega je zatim pogodio s pet metaka. Rath je preminuo dva dana kasnije. Grynszpan je zatvoren u Parizu, ali je pobjegao prilikom pada Francuske 1940. g. Nacisti su ga ponovno uhvatili i zatvorili u logor Sachsenhausen gdje je vjerojatno i preminuo.

Uz Božju pomoć. Dragi moji roditelji, nisam mogao drugačije, neka mi Bog oprosti, srce krvari kad čujem za vašu tragediju i tragediju 12 000 Židova. Moram protestirati tako da cijeli svijet čuje moj protest, i to ću učiniti. Oprosti mi.

Prije atentata Grynszpan je svojoj obitelji poslao oproštajnu dopisnicu s ovim tekstom

Tijekom noći nacističke paravojne skupine, poput SA-a, SS-a, Hitlerove mladeži, te uz pomoć običnih građana napadale su Židove i njihovu imovinu. Mnogi Židovi pretučeni su, zabilježena su silovanja, a najmanje je 91 osoba (prema službenoj nacističkoj statistici) ubijena. Znanstvenici danas procjenjuju da je broj ubijenih zapravo bio nekoliko stotina. Procjenjuje se da je oštećeno oko 7500 objekata: židovskih domova, tvrtki, trgovina, sinagoga i groblja. Oko 33 000 muškaraca židovskoga podrijetla zatvoreno je u zatvore i logore. Židovska imovina opljačkana je, a židovske zajednice naknadno su vlastima morale platiti čišćenje i popravke.

Građani Berlina prolaze uz uništene židovske radnje (10.11.1939.).

Mediji pod državnom kontrolom opravdavali su nasilje i promicali antisemitsku propagandu okrivljujući židovsku zajednicu za događaje. Pogrom je označio prekretnicu u nacističkoj antisemitskoj politici prelazeći s diskriminacije na otvoreno nasilje. Međunarodna zajednica, prethodno pomalo nesvjesna ili ravnodušna prema nacističkome progonu, počela je primjećivati užase koji su se odvijali u Njemačkoj. Nasilje i razaranje tijekom pogroma nagovijestili su veće strahote holokausta. To je dodatno izoliralo židovsku zajednicu u nacističkoj Njemačkoj i dovelo do pojačanih napora da se pobjegne iz zemlje.

“Kristalna noć” i danas služi kao snažan podsjetnik na posljedice neobuzdane mržnje, predrasuda i opasnosti vlade koja promiče diskriminaciju. Danas se u mnogim državama 9. studenoga održavaju komemoracije u znak sjećanja na Pogrom iz studenog.

Pitanja za analizu

  1. Koji su bili glavni uzroci i povod za Pogrom iz studenog? Kako je napad Herschela Grynszpana utjecao na događaje te noći?
  2. Kako su Ninberški zakoni iz 1935. godine pripremili teren za događaje poput Pogroma iz studenog? Objasni utjecaj tih zakona na život Židova u Njemačkoj.
  3. Opiši što se događalo tijekom Kristalne noći. Tko su bile glavne skupine koje su sudjelovale u napadima na Židove i njihovu imovinu?
  4. Koje su bile neposredne posljedice Pogroma iz studenog za židovsku zajednicu u Njemačkoj i Austriji?
  5. Kako je međunarodna zajednica reagirala na događaje Kristalne noći?
  6. Razmotri ulogu propagande u oblikovanju javnog mišljenja. Zašto je važno razumjeti ulogu medija u društvima pod totalitarnim režimima?
  7. Pogrom iz studenog smatra se prekretnicom u nacističkoj antisemitskoj politici. Kako se odnos prema Židovima mijenjao nakon toga događaja?
  8. Što možemo naučiti iz Kristalne noći o opasnostima neobuzdane mržnje i diskriminacije? Kako možemo spriječiti slične događaje u suvremenom društvu?
  9. Zašto je važno koristiti naziv „Pogrom iz studenog“ umjesto „Kristalna noć“? Kako je naziv povezan s načinom na koji doživljavamo povijesne događaje?