Početkom 2000-ih, bosansko-američki poduzetnik Semir Osmanagić tvrdio je da je otkrio ono što je nazvao “Piramida Sunca” u blizini grada Visokog, u Bosni i Hercegovini. Prema riječima Osmanagića, ova piramida ne samo da je najveća na svijetu, već je stara više od 12 000 godina. Izgradila ju je drevna civilizacija koja prethodi svim poznatim u povijesti. Te su tvrdnje izazvale široku kontroverzu, budući da su arheolozi i geolozi uglavnom odbacili njegova otkrića. Ova tema pruža priliku za istraživanje važnosti znanstvenih metoda u arheologiji i kritičke analize.
Osmanagićeve priče
Osmanagić vjeruje da je Piramida Sunca – brdo poznato kao Visočica – drevna piramida koju su napravili ljudi, dio većeg kompleksa koji uključuje i druge piramidalne strukture poput Piramide Mjeseca i Piramide Zmaja. Prema njegovim riječima, ove piramide izgradila je vrlo napredna drevna civilizacija, a građevine su daleko starije od poznatih piramida u Egiptu i Srednjoj Americi. Također tvrdi da je mreža tunela ispod piramida nekoć tvorila sofisticiranu infrastrukturu.
Osim ideje o piramidama, Osmanagić tvrdi da te strukture imaju misteriozna energetska svojstva – da emitiraju iscjeljujuću energiju i da su povezane s prirodnim energetskim poljima zemlje. Ove ideje, koje nisu poduprte u znanosti, učinile su navedena mjesta privlačnima mnogim turistima i ljubiteljima alternativne povijesti.
Odgovor znanstvene zajednice
Unatoč uzbuđenju koje su izazvale Osmanagićeve tvrdnje, znanstvenici uglavnom odbacuju njegove interpretacije. Geolozi tvrde da je piramidalni oblik brda Visočica rezultat prirodnih geoloških procesa, posebice slojeva sedimentnih stijena koji su tijekom vremena erodirali i stvorili piramidalni oblik. Ova vrsta formacije, poznata kao pločasta struktura, uobičajena je u regiji.
Nadalje, arheolozi ističu da nema vjerodostojnih dokaza ljudske gradnje na tome mjestu. Građevinski projekti velikih razmjera poput piramida obično za sobom ostavljaju značajne arheološke tragove – alate, keramiku, ljudske ostatke i dokaze o naseljima – koji pružaju naznake o tome tko ih je izgradio i zašto. U slučaju Bosanske piramide, takvi artefakti nisu pronađeni. Štoviše, tvrdnje da je piramida stara više od 12 000 godina sukobljavaju se s trenutnim povijesnim razumijevanjem ljudskih civilizacija, budući da nema dokaza o kulturi u Europi u to vrijeme koja je bila sposobna izgraditi tako složene strukture.
Više o svemu što bi bilo potrebno za gradnju velikih Bosanskih piramida istraži na ovoj poveznici.
Kritička analiza iskopavanja
Kritičari su također dovodili u pitanje metode korištene u iskapanju. Arheološka iskapanja vrlo su precizna znanost koja zahtijeva pažljivo dokumentiranje slojeva (poznato kao stratigrafija) kako bi se razumjela povijest nalazišta. Iskopavanja Bosanske piramide kritizirana su zbog nedostatka ovih znanstvenih standarda. Međunarodna tijela poput Europskog udruženja arheologa osudila su projekt, nazivajući ga prijevarom koja obmanjuje javnost i nanosi štetu stvarnim povijesnim lokacijama u regiji.
Predmet rasprave su i tuneli ispod piramide, za koje Osmanagić tvrdi da su dio drevne infrastrukture. Skeptici tvrde da je ove tunele možda napravio čovjek, ali su vjerojatno mnogo mlađi i povezani sa srednjovjekovnim ili kasnijim rudarskim aktivnostima, a ne s drevnom civilizacijom.
Snaga nekonvencionalnih teorija
Zašto onda Osmanagićeve ideje izazivaju toliku pažnju, unatoč nedostatku čvrstih dokaza? Raširena je fascinacija drevnim misterijama i izgubljenim civilizacijama. Ove vrste teorija često su privlačne ljudima jer dovode u pitanje utvrđeno povijesno znanje i sugeriraju da još uvijek postoje velika otkrića koja bi mogla potpuno promijeniti naše razumijevanje prošlosti.
Međutim, ovdje kritičko razmišljanje postaje važno. Iako je uzbudljivo razmatrati mogućnost neotkrivenih drevnih civilizacija, izvanredne tvrdnje zahtijevaju izvanredne dokaze. U slučaju Bosanske piramide, prezentirani dokazi ne zadovoljavaju rigorozne standarde koje zahtijeva arheologija. Većina znanstvene zajednice Osmanagićeve tvrdnje odbacuje kao pseudoznanost, što znači da se ne pridržavaju znanstvene metode i ne temelje se na provjerljivim činjenicama.
Zašto je arheologija važna
Rasprava o Bosanskoj piramidi pruža korisnu lekciju o tome kako arheologija funkcionira kao disciplina. Prava arheološka otkrića često su spora i mukotrpna. Oslanjaju se na prikupljanje dokaza, analizu artefakata i korištenje tehnologija poput radiokarbonskog datiranja za određivanje starosti materijala. Dok je Bosanska piramida privukla globalnu pozornost, velika većina vjerodostojnih arheologa vjeruje da je brdo prirodna formacija i da bi se resursi koji se troše na njegovo iskopavanje mogli bolje iskoristiti za zaštitu i proučavanje izvornih arheoloških nalazišta, kao što je obližnja srednjovjekovna tvrđava od Visokog.
Popularnost Bosanske piramide također izaziva zabrinutost oko kulturnog turizma i ekonomskih interesa. Mjesto je postalo velika turistička atrakcija, donoseći prihod lokalnom području kao i samom pokretaču priče. Iako je turizam koristan za lokalno gospodarstvo, važno je razmotriti posljedice promicanja teorija koje su stručnjaci diskreditirali.
Kad su u Egiptu otkopali piramidu Ramzesa ll našli su testament. Fino piše da onu svoju vikendicu u Visokom ostavlja svom nećaku Ramizu.
Bosanski narodni (vic)
Pitanja za analizu
- Koje su ključne tvrdnje Semira Osmanagića o “Piramidi Sunca” i drugim piramidama u Visokom? Kako se njegove tvrdnje razlikuju od onoga što znanstvenici govore o tim strukturama?
- Što su arheolozi i geolozi otkrili o formaciji brda Visočica? Kako objašnjavaju njegov piramidalni oblik?
- Na koji način znanstvena metoda i arheološka istraživanja dovode u pitanje Osmanagićeve tvrdnje o piramidama? Zašto su znanstvenici skeptični prema tim tvrdnjama?
- Razmisli o Osmanagićevoj tvrdnji da piramide imaju “energetska svojstva”. Kako kritičko razmišljanje pomaže u procjeni takvih tvrdnji?
- Zašto su arheološka iskopavanja složen proces? Kakve bi posljedice moglo imati izvođenje iskopavanja bez pridržavanja znanstvenih standarda?
- Razmotri važnost dokaza u arheologiji. Zašto je nužno imati konkretne dokaze, poput artefakata ili alata, kada se iznosi tvrdnja o postojanju drevne civilizacije?
- Što misliš o popularnosti nekonvencionalnih teorija poput Osmanagićeve? Zašto misliš da ljudi privlače ideje o “izgubljenim civilizacijama”?
- Kako kulturni turizam i ekonomski interesi mogu utjecati na promicanje ideja poput Bosanske piramide? Postoji li opasnost u tome da se diskreditirane teorije koriste za privlačenje turista?
- Kakvu važnu lekciju možemo naučiti iz primjera Bosanske piramide o važnosti kritičkog promišljanja i znanstvenih dokaza?
- Kako bi ti pristupio/la istraživanju mjesta poput Visočice? Koje bi metode koristio/la kako bi dokazao ili opovrgnuo tvrdnje o piramidama?
Profesor povijesti i sociologije, doktorand interdisciplinarnih obrazovnih znanosti. Autor i urednik udžbenika i drugih obrazovnih materijala. Zainteresiran za teme digitalne humanistike i povijesti, javnu povijest, suvremenu povijest, Holokaust, didaktiku povijesti i futurologiju.
