Jeste li se ikada zapitali kako su psi postali naši najbolji prijatelji? Danas milijuni ljudi diljem svijeta imaju pse kao kućne ljubimce. Ali psi nisu uvijek bili naše društvo. Davno su bili divlje životinje. Dakle, kako su postali naši vjerni prijatelji?
Podrijetlo pasa
Da bismo razumjeli kako su psi postali pripitomljeni, moramo se vratiti tisućama godina unatrag. Znanstvenici vjeruju da psi potječu od vukova. Ovi drevni vukovi lutali su Zemljom prije više od 30 000 godina, loveći u čoporima kako bi preživjeli.
Dakle, kako su se vukovi pretvorili u pse? Sve je počelo kada su rani ljudi bili lovci i sakupljači. Kretali su se, lovili životinje i skupljali biljke za hranu. Tijekom tog vremena vukovi su počeli slijediti ljudske skupine. Zašto? Jer ljudi često za sobom ostavljaju ostatke hrane. Ovi su vukovi vidjeli lak obrok i počeli se motati oko ljudskih logora.
Neki su se vukovi manje bojali ljudi i približili su se, dok su se drugi držali podalje. Prijateljski raspoloženiji vukovi imali su koristi od boravka u blizini ljudi jer su mogli lako pronaći hranu. S vremenom su vukovi koji su se manje bojali ljudi i više bili znatiželjni počeli postajati pitomiji.
Početak prijateljstva
Kako je odnos između ljudi i vukova rastao, obje su strane shvatile da mogu pomoći jedna drugoj. Prvi su ljudi mogli primijetiti da im vukovi mogu pomoći u lovu koristeći svoja oštra osjetila. Zauzvrat, vukovi su od ljudi dobivali hranu i sklonište. Ova uzajamna korist dovela je do zbližavanja vukova i ljudi kroz mnoge generacije. Ovaj proces je poznat kao pripitomljavanje — dug, spor proces u kojem se divlja životinja navikava živjeti s ljudima i čak ovisi o njima za preživljavanje.
Arheološki nalaz iz jedne grobnice u Oberkasselu u Njemačkoj sigurno dokazuju da je uz čovjeka pokopan i pas.
Od vukova do pasa
Tijekom tisuća godina, vukovi koji su bili češće u društvu ljudi počeli su se mijenjati. Te promjene nisu bile samo u njihovom ponašanju – počeli su i izgledati drugačije. Uši su im postale opuštene, tijela manja, a lica raznolikija. Ovi rani psi bili su prvi korak na dugom putu pripitomljavanja.
Ljudi su ove rane pse počeli selektivno uzgajati. To znači da su odabrali pse koji su imali osobine koje su im se sviđale — kao što su nježnost, odanost ili spretnost i brzinu u lovu. Tijekom mnogih generacija, ovi izbori doveli su do velikog izbora pasmina pasa koje danas imamo, od sićušnih čivava do divovskih doga.
Kako su psi pomogli ljudima
Pripitomljavanje pasa nije bilo samo druženje. Psi su igrali mnoge važne uloge u ljudskim društvima:
- partneri u lovu – psi su pomogli ljudima da prate i love životinje, koristeći svoj oštar njuh i oštri vid.
- zaštita – psi su čuvali ljudske logore i domove, lajući ih upozoravajući na opasnost i tjerajući prijetnje. Zauzvrat su i ljudi čuvali pse pred drugim životinjama i opasnostima.
- druženje – psi su pružali emocionalnu podršku i prijateljstvo, postajući više od radnika – postali su dio ljudske obitelji.
A što je bilo s mačkama? Mijjjaaaauuuuu! Istraži ovdje.
Psi oko svijeta
Kako su se ljudi širili svijetom, psi su odlazili s njima. Prilagođavali su se različitim klimatskim uvjetima i terenima, od ledenog Arktika do vrućih pustinja. Zbog toga danas imamo toliko različitih pasmina pasa, od kojih svaka ima svoje jedinstvene karakteristike i sposobnosti.
Pitanja za analizu
- Zašto su drevni vukovi počeli slijediti ljudske skupine?
- Što mislite, zašto su neki vukovi odlučili ostati bliže ljudskim logorima, dok su se drugi držali podalje?
- Kako su ljudi i vukovi međusobno koristili jedni druge?
- Što znači pripitomljavanje i zašto je to bio dug proces?
- Kako su se vukovi mijenjali kroz generacije dok su postajali sve bliži ljudima?
- Zašto su ljudi odabrali uzgajati određene pse s posebnim osobinama? Koje su to osobine bile korisne?
- Na koji način su psi pomogli ljudima u prošlosti?
- Zašto su psi morali biti različiti u različitim klimatskim uvjetima?
Opširniju priču o psima i ljudima potraži na ovoj poveznici.
Profesor povijesti i sociologije, doktorand interdisciplinarnih obrazovnih znanosti. Autor i urednik udžbenika i drugih obrazovnih materijala. Zainteresiran za teme digitalne humanistike i povijesti, javnu povijest, suvremenu povijest, Holokaust, didaktiku povijesti i futurologiju.
