Kölner Dom (Kolnska katedrala) još uvijek stoji visoko i čini se uglavnom neoštećena, iako je pogođena i oštećena tijekom Drugog svjetskog rata. Okolni prostor je, međutim, potpuno uništen. Sjeverno i istočno od katedrale možete vidjeti oštećeni Hauptbahnhof (Glavni kolodvor u Kölnu) i most Hohenzollern. Ova fotografija je snimljena u Njemačkoj 24. travnja 1945. godine.
Autor fotografije je Jack Clemmer. Fotografiju u punoj veličini 1600 x 1277 pixela možete preuzeti na poveznici:
Razaranje Kölna (16 downloads )
Köln je bio teško bombardiran tijekom rata, pretrpio je 262 zračna napada zapadnih saveznika, u kojima je ubijeno oko 20.000 civila i uništen veći dio gradskog središta. Jedan od najrazornijih napada bila je “Operacija Millennium” u noći 31. svibnja 1942., kada su Kraljevske zračne snage (RAF) upotrijebile preko 1000 bombardera da izbace 1455 tona eksploziva na grad. Bombardiranje je trajalo oko 75 minuta, uništilo je 600 hektara zgrada, ubilo 486 ljudi, a 59 000 ostavilo bez domova.
Do kraja rata, stanovništvo Kölna se smanjilo za 95 %, uglavnom zato što su mnogi ljudi evakuirani u sigurnija, ruralna područja. Bio je to uobičajen postupak u mnogim njemačkim gradovima tijekom posljednjih godina rata. Međutim, do kraja 1945. broj stanovnika se već ponovno povećao na oko pola milijuna.
Pitanja za analizu
- Koji su dijelovi Kölna bili posebno pogođeni tijekom bombardiranja? Koje zgrade i infrastrukturni objekti su bili oštećeni?
- Kakve su bile posljedice bombardiranja Kölna?
- Kako je bombardiranje utjecalo na stanovništvo Kölna?
- Kako bi fotografije i dokumenti iz tog vremena mogli pomoći povjesničarima da razumiju razmjere razaranja u Kölnu?
- Što misliš, kako bi lokalni stanovnici opisali svoje iskustvo tijekom bombardiranja i razaranja grada? Koje vrste izvora bi mogli pružiti te informacije?
- Zašto su Saveznici neselektivno bombardirali njemačke gradove? Što su željeli postići?
Profesor povijesti i sociologije, doktorand interdisciplinarnih obrazovnih znanosti. Autor i urednik udžbenika i drugih obrazovnih materijala. Zainteresiran za teme digitalne humanistike i povijesti, javnu povijest, suvremenu povijest, Holokaust, didaktiku povijesti i futurologiju.
