Talijanska karikatura Osteria della politica (Politička konoba) pruža živopisan prikaz složene političke situacije u Europi tijekom kasnog 19. stoljeća. Svaki element predstavlja ključne igrače i dinamiku vremena, posebno se fokusirajući na događaje vezane uz Istočno pitanje – diplomatske i političke probleme nastale propadanjem Osmanskog Carstva – i šire europske borbe za moć.
Autor karikature je Augusto Grossi. Objavljena je 1877. g. u Bolonji. Karikaturu veličine 1500 x 890 pixela možete preuzeti na poveznici:
Politička konoba (12 downloads )
Likovi
Bismarck, njemački kancelar, prikazan je kao kuhar koji se “povukao u kuhinju da priprema nova jela” (Il cuoco si è ritirato a preparare nuove piatanze). Ovo sugerira da se Bismarck povlači od izravnih političkih akcija (barem javno) i radi iza kulisa na izradi novih diplomatskih strategija ili saveza. Izraz ukazuje na to da je njegov utjecaj još uvijek snažan, iako nije odmah vidljiv.
Hrvački meč između Rusije i Osmanskog Carstva simbolizira izravni sukob i napetost između ova dva carstva, posebice na Balkanu, gdje su oba imala strateške interese. Prevrtanje boce vina i stolac s natpisom “Protocollo” koji je slomio noge vjerojatno predstavlja krhkost diplomatskih sporazuma ili ugovora, često poremećenih vojnim ili političkim sukobima. Ova scena odražava povijesni kontekst Rusko-turskog rata, gdje je Rusija namjeravala proširiti svoj utjecaj na račun slabljenja Osmanskog Carstva.
Čovjek s oznakom “Inglese” koji pokušava pojesti kolač s oznakom “Costantinopoli” predstavlja britanske interese u Osmanskom Carstvu, posebno u zaštiti puta prema Indiji i održavanju ravnoteže na Mediteranu. Ukrasi koji se pojedu s vrha mogli bi simbolizirati želju Britanije da stekne prednosti ili zadrži utjecaj bez potpunog opredjeljenja za veći sukob ili aneksiju.
Maleni likovi, Milan i Nikita, vjerojatno predstavljaju manje balkanske države ili vođe koji zauzimaju prigušeniji stav usred borbe većih sila. “Milan” bi se mogao odnositi na srpskog Milana I., a “Nikita” bi se mogao odnositi na crnogorskog Nikolu I. Njihov položaj i gesta šutnje ukazuju na njihov oprezan pristup tekućim sukobima, odražavajući njihovu stvarnu potrebu da pažljivo kreću između većih carstava kako bi sačuvali svoju autonomiju i teritorijalne ambicije. Predmeti koje drže – plava kapa sa zelenilom i čizme s oznakom “Hrvatska” – mogu simbolizirati njihove aspiracije ili zahtjeve za određenim teritorijima ili status nacionalnog identiteta na Balkanu.
Scena na desnoj strani gdje je čovjek s oznakom “Austrija” na podu s glavom stegnutom likom koji predstavlja Njemačku (vjerojatno cara Wilhelma I.) ilustrira borbu za vlast između Austro-Ugarske i Njemačkoga Carstva. Ovo bi moglo prikazivati napetosti između Austrije i Njemačke oko utjecaja u srednjoj Europi i na Balkanu, gdje su obje imale suprotstavljene interese unatoč tome što su bile saveznice unutar Njemačke konfederacije, a kasnije i Dvojnog saveza. Borba oko hlača, u koju je vjerojatno upleten Victor Emmanuel II. (talijanski kralj), predstavlja sporove oko teritorija i dinamike moći između Austrije, Njemačke i Italije. Talijanske težnje da proširi i konsolidira svoj teritorij često su bile u suprotnosti s austrijskim interesima, osobito u regijama poput Južnog Tirola i Istre.
Osoba koja drži kaput s natpisom “Regno Ungarido” (Kraljevina Mađarska) na vrhu stubišta vjerojatno predstavlja unutarnju dinamiku Austro-Ugarskog Carstva. To bi moglo simbolizirati poseban identitet Mađarske i poluautonomni status unutar dvojne monarhije, naglašavajući složenost upravljanja i nacionalnog identiteta unutar carstva.
Kontekst
Karikatura je satiričan prikaz političkih napetosti u Europi u vrijeme Berlinskog kongresa (1878.) i naknadnih geopolitičkih manevriranja. Svaki lik i radnja u crtiću simboliziraju nacionalne interese, saveze i sukobe koji su oblikovali europsku politiku u tom razdoblju.
Istočno pitanje i balkanska kriza vidljiva u borbi između Rusije i Osmanskog Carstva. Oprezno manevriranje balkanskih država odražava prestrojavanje moći na Balkanu nakon pada osmanske kontrole.
Karikatura naglašava ulogu velikih europskih sila – Njemačke, Austro-Ugarske, Britanije i Rusije – u određivanju sudbine regija poput Balkana i osmanskih teritorija. Prikaz tih moći u kaotičnom okruženju konobe naglašava često neurednu i neformalnu prirodu diplomacije i međunarodnih odnosa tijekom tog razdoblja.
Kao središnja figura, Bismarckov prikaz kao kuhara koji se povlači u kuhinju sugerira njegovo strateško povlačenje iz javne diplomacije zbog rada na novim planovima, ukazujući na njegovu složenu ulogu u upravljanju europskim sukobima i održavanju ravnoteže moći.
Pitanja za analizu
- Kako karikatura koristi metafore poput kuhanja (Bismarck kao kuhar) da bi prikazala političke strategije i manevre? Što znači da se Bismarck “povukao u kuhinju da priprema nova jela”?
- Što simbolizira “Protocollo” slomljenog stolca i prevrnuta boca vina u kontekstu međunarodnih odnosa toga doba?
- Kako prikaz malih figura poput Milana i Nikite doprinosi razumijevanju pozicije manjih balkanskih država u širem europskom sukobu?
- Kako karikatura odražava političke napetosti i saveze u Europi tijekom Berlinskog kongresa i Istočnog pitanja?
- Koji su glavni interesi europskih sila u Osmanskom Carstvu i kako su prikazani u karikaturi?
- Kako Austro-Ugarska i Njemačka, prikazane u sukobu, ilustriraju političke i teritorijalne ambicije tih dviju sila?
- Kako bi se moglo protumačiti karikaturu kao kritiku tadašnje politike i diplomatskih odnosa? Koje su njezine poruke o međunarodnoj politici tog razdoblja?
- Na koji način se u karikaturi reflektira percepcija političara i njihovih postupaka u očima javnosti?
- Što možemo naučiti o ulozi satiričnih karikatura u oblikovanju javnog mnijenja i političke kulture toga vremena?
- Što misliš, kako bi likovi u karikaturi reagirali na današnji politički svijet? Koje bi sličnosti ili razlike mogli uočiti?
- Ako bi mogao/la dodati lik ili simbol u karikaturu koji bi bolje objasnio političku situaciju tog vremena, što bi to bilo i zašto?
Profesor povijesti i sociologije, doktorand interdisciplinarnih obrazovnih znanosti. Autor i urednik udžbenika i drugih obrazovnih materijala. Zainteresiran za teme digitalne humanistike i povijesti, javnu povijest, suvremenu povijest, Holokaust, didaktiku povijesti i futurologiju.
