Ilustrovani vodić po Zagrebu i njegovoj okolici: sa slikom i nacrtom grada Zagreba objavljen 1891. godine sadrži niz zanimljivih informacija koje nam mogu poslužiti u nastavi povijesti.
Prema posljednjem popisu pučanstva (od 1. siečnja 1891.) imade grad Zagreb 40.268 žitelja, koji stanuju u 2086 kuda. Odatle gradjanskoga pučanstva 37,629 osoba a po narodnosti: 24,777 Hrvata, 1204 t. zv. Srba, 5814 Slovenaca (planinskih Hrvata), 3429 Niemaca, 1180 Magjara, 562 Čeha, 339 Talijana, 91 Poljak, 4 Slovaka, 12 Rusa, 5 Bugara i 54 pripadnika ostalih narodnostih (Francuza, Engleza. Španjolaca, Danaca itd.).
Po vjeri imade 33,127 rimokatolika, 1941 izrealićanin, 1204 grčko pravoslavna. 278 evangelika augbsburžke vjeroizpovjesti, 70 evangelika helvetske vjeroizpovjesti, 9 muhamedanaca i 3 bezvjerca. U Hrvatskoj i Slavoniji vlada kao i u svakoj prosvietljenoj zemlji podpuna vjerska sloboda. Jezik: Hrvatski jezik gospoduje u Zagrebu, no govori se posvuda i njemački, te će se naročito u trgovinah, u dućanih, gostionah i kavanah svakomu odgovoriti u njemačkom jeziku, tko u tom jeziku osoblje nagovori. Strancem, naročito onim, koji žele nešto dulje boraviti u Hrvatskoj i Slavoniji te putovati po zemlji, možemo najsavjestnije preporučiti, da nauče one najobičnije hrvatske izraze, što će u dodatku k našoj knjigi naći, pod „medjunarodnim jezičnim provodićem”. Jer, ako, u samom Zagrebu neće strancu trebati, biti će mu tim više nuždni u zemlji samoj. Hrvatski jezik zajednički je Hrvatom i t. zv. Srbom te srodan slovenskomu i bugarskomu jeziku. Srodan je takodjer i ruskomu jeziku i daleko razumljiviji Rush nego Cehu i Poljaku, premda je i ovim jezikom srodan. Najljepše hrvatsko narječje jest hercegovačko, koje sbog svoje blagosti, zvučnosti i mehkoće spada medju najljepša slavenska narječja. Ovim narječjem govore n južnih te iztočnih krajevih Hrvatske te u većem dielu Slavonije, ali naravno, tu se je već narječje nešto malo promjenilo. U središnjoj i sjevernoj Hrvatskoj te južnoj i zapadnoj Ugarskoj govori se narječje, što se znatno razlikuje od hercegovačkoga, a približuje slovenštini, kojom govore planinski Hrvati. U hrvatskom primorju uvuklo se je u jezik nmogo talijanštine.
Cijelo digitalizirano izdanje je dostupno na stranicama Digitalne zbirke Knjižnica grada Zagreba.
Pitanja za analizu
- Koje razlike u jeziku izvora uočavaš u usporedbi s današnjim hrvatskim jezikom?
- Koliko je ukupno stanovnika imao Zagreb prema popisu iz 1891. godine?
- Koje su sve nacionalnosti bile zastupljene u gradu?
- Koje vjere su bile prisutne u Zagrebu prema popisu iz 1891. godine i kako je bila uređena vjerska sloboda?
- Koje aspekte hrvatskog jezika i narječja autor naglašava? Zašto misliš da su određena narječja opisana kao ljepša ili zvučnija od drugih?
Profesor povijesti i sociologije, doktorand interdisciplinarnih obrazovnih znanosti. Autor i urednik udžbenika i drugih obrazovnih materijala. Zainteresiran za teme digitalne humanistike i povijesti, javnu povijest, suvremenu povijest, Holokaust, didaktiku povijesti i futurologiju.
