Jeste li znali da je krumpir u nekim krajevima toliko važan da su mu posvećeni spomenici? Krumpir se u Europi konzumira već oko 450 godina, au ostatku svijeta još duže.
Iz Amerike u Europu i ponovno u Ameriku
Poljoprivrednici na današnjem prostora Perua su prije nekih 10 000 godina uspješno uzgajali krumpir. Krajem 16. stoljeća krumpir je preplivao ocean. Prvo se pojavio u Španjolskoj, a desetak godina kasnije i u Engleskoj. Da stvar bude zanimljivija Europljani su krumpir donijeli u Sjevernu Ameriku.
Na našim prostorima moramo zahvaliti carici Mariji Tereziji što je 1767. naredila sadnju krumpira da s naših jelovnika makne glad. Hrvati su prvi tiskani zapis o krumpiru imali već 1772. godine u prijevodu knjige Handbuch fur die osterreichische Landjugend zum Unterricht einer woglgoeordneten Feldwirtschaft gdje se spominje krumpjer i njegova obrada – korišteni su i drugi nazivi poput križalina, repica ili zemelyzke jabuke.
Međimurski krumpir
No, što je sa spomenikom? Jesu li vrijedni Međimurci iz sela Belica prvi podigli spomenik krumpiriću? Belica je selo koje prema nekim procjenama samostalno proizvodilo oko 70 % hrvatskih potreba za krumpirom. Već više od dva desetljeća održavaju i festival krumpira. Njemu su u čast 2007. godine podigli i spomenik. U medijima je spektakularno najavljen kao prvi takav u svijetu.
Nažalost nije. Alzaški kipar Andreas Friederich je 1853. u gradu Offenburgu podigao spomenik Sir Francis Drakeu. Drake je vjerojatno s putovanja oko svijeta u Englesku donio prve krumpire to je na kipu jasno prikazano kako ga drži u ruci. Spomenik su 1939. uništili nacisti. U Offenburgu danas možete posjetiti Muzej krumpira.
No obzirom da je taj srušen onda je onaj u Belici ipak prvi! Ne, nije…
Poljski grad Biesiekierz ili kako ga još zovu poljski grad krumpira je svoj spomenik krumpiru podigao 1983. godine. Čak ga poput Belice imaju i u svom grbu.
Poljska ima još jedan krumpirasti spomenik koji je iste 2007. godine, kao i u Belici, podignut u gradu Poznanu. I oni imaju Muzej krumpira. Taj je težak samo 5 tona. Spomenik krumpiru danas imaju Amerikanci, Japanci, Slovenci, Rusi, a najvećeg definitivno imaju Australci.
A otkuda pjesmica o djevojčici Anki? Nju su 1967. u emisiji “Znanje i imanje” na RTV Beogradu snimili tamburaši ogranka Seljačke sloge Prelog. Pjesmica je vjerojatno i starija. Živio nam kalampjer!
Pjesmicu na videu iz 1994. godine pjeva Josipa Dodlek.
Kalamper, kalamper
Ja sam Beličanka djevojčica Anka
imam malo pole
si me dečki vole
zimi bum i muža mela
ako prodam kalampera
Kalamper, kalamper
Kupite kalamper (pripjev)
Z pesmom sam ga sadila
z veseljem okopavala
i hodila z dragim glet
kalamperov rozen cvet.
Vu jem smo se grlili
vu jem smo se ljubili
srca naša kitili Kalamper,
kalamper, kupite kalamper
Profesor povijesti i sociologije, doktorand interdisciplinarnih obrazovnih znanosti. Autor i urednik udžbenika i drugih obrazovnih materijala. Zainteresiran za teme digitalne humanistike i povijesti, javnu povijest, suvremenu povijest, Holokaust, didaktiku povijesti i futurologiju.
