Ljudski ostaci pronađeni u Finskoj mogli bi pripadati nebinarnom poglavaru ili ratniku koji je živio prije više od tisuću godina, pružajući nove uvide u rodne uloge u drevnim društvima. Analiza groba u Suontaka Vesitorninmäkiju (Hattula, Finska) sugerira da su nebinarne osobe možda imale visok status unutar svojih zajednica.
Prema recenziranoj studiji objavljenoj u European Journal of Archaeology, DNK analiza pokazuje da su ostaci iz ovog groba iz kasnog željeznog doba pripadali visoko rangiranoj osobi s Klinefelterovim sindromom, stanjem u kojem osoba ima dodatni X kromosom (XXY).
Grob, otkriven 1968. godine, sadržavao je nakit i fragmente vunene odjeće, što sugerira da je osoba bila odjevena u tipičnu žensku odjeću tog doba. Međutim, prisutnost mača bez balčaka unutar groba i drugog mača zakopanog iznad njega — obilježja obično povezana s muškom spolnošću — zbunjivala je arheologe.
Vodeća autorica studije, Ulla Moilanen, izjavila je: “Pokopana osoba očito je bila visoko poštovana članica zajednice, položena u grob na mekani pokrivač od perja s dragocjenim krznima i predmetima.” Prvotne pretpostavke bile su da grob sadrži dvije osobe — muškarca i ženu — ili da označava snažnu ženu. Međutim, nova DNK testiranja potvrdila su da se radi o jednoj osobi, vjerojatno osobi s Klinefelterovim sindromom, što izaziva tradicionalne klasifikacije spolova.
Istraživači su priznali da su rezultati DNK analize izvedeni iz malog uzorka i da je bilo potrebno koristiti određene modele. Ipak, zaključili su da je rodni identitet ove osobe mogao biti nebinaran, a njihov pokop ukazuje na poštovanje i visok status unutar zajednice. Moilanen je primijetila da ova osoba “možda nije bila smatrana strogo ženskom ili muškom u ranosrednjovjekovnoj zajednici.”
Studija izaziva dugogodišnja uvjerenja da su muškarci sa ženskim društvenim ulogama ili u ženskoj odjeći bili nepoštovani u ranosrednjovjekovnoj Skandinaviji, društvu koje se često opisuje kao ultramuško. Nekoliko akademika i stručnjaka podržalo je nalaze studije, nazivajući istraživanje uvjerljivim i uzbudljivim.
Pitanja za analizu
- Koje su ključne informacije koje ste naučili iz ovog teksta? Koji su glavni nalazi istraživanja?
- Kako su arheolozi prvotno interpretirali nalaze iz groba u Suontaka Vesitorninmäkiju?
- Na koji način su DNK analize promijenile prvotne pretpostavke o osobi pokopanoj u grobu?
- Koji predmeti u grobu su izazvali najviše pitanja i zašto?
- Što nam ovaj nalaz govori o rodnim ulogama u ranosrednjovjekovnoj Finskoj?
- Kako su rodne uloge u prošlosti možda bile drugačije od današnjih shvaćanja?
- Na koji način nalaz iz Suontake izaziva tradicionalne stavove o spolovima u ranosrednjovjekovnoj Skandinaviji?
- Kako je Klinefelterov sindrom povezan s nalazima iz ovog groba?
- Koje su bile moguće ograničenja u provođenju DNK analize ovog uzorka?
- Koliko su uvjerljivi zaključci koje su istraživači donijeli na temelju ovih analiza?
- Zašto je važno razumjeti kako su rodne uloge bile percipirane u različitim povijesnim razdobljima?
- Kako otkrića poput ovog mogu utjecati na naše razumijevanje prošlih društava?
- Mislite li da bi slični nalazi mogli promijeniti način na koji se uči povijest u školama? Zašto?
- Razmislite o društvenim i kulturnim implikacijama ovog otkrića. Kako bi takvo otkriće moglo izazvati promjene u današnjem društvenom diskursu o rodu i spolu?
- Što mislite o zaključcima studije? Jesu li dovoljno uvjerljivi? Zašto ili zašto ne?
Profesor povijesti i sociologije, doktorand interdisciplinarnih obrazovnih znanosti. Autor i urednik udžbenika i drugih obrazovnih materijala. Zainteresiran za teme digitalne humanistike i povijesti, javnu povijest, suvremenu povijest, Holokaust, didaktiku povijesti i futurologiju.
