Poučavanje povijesti

Šesti hrvatski simpozij o nastavi povijesti

1.08Kviews

Šesti hrvatski simpozij o nastavi povijesti/ Ideološki prijepori u Prvome svjetskome ratu i nova politička karta Europe nakon rata /  11.-13. 11. 2015. Pula, 220 sudionika

Šesti hrvatski simpozij o nastavi povijesti održan je u Puli, a organizator simpozija je Agencija za odgoj i obrazovanje. Kao i većinu do sada održanih simpozija o nastavi povijesti  i ovaj je izvrsno organizirala, priredila i vodila viša savjetnica za povijest Marijana Marinović.

11. studenog u srijedu nakon svečanog otvaranja i pozdravnih govora, u Hotelu Pula otpočela su plenarna priopćenja znanstvenika o temi. Mr. sc. Marijana Marinović imala je izlaganje: Nove historiografske i sociološke spoznaje o Prvome svjetskom ratu u nastavi povijesti u Republici Hrvatskoj. U svom iscrpnom izlaganju sagledava nove historiografske spoznaje, vrijeme u kojem živimo i stanje u nastavi povijesti. Sukus njezina pogleda na te teme možda je ponajbolje sažet u sljedećem navodu: Dok se školska povijest upotrebljava i zloupotrebljava izvan razreda, učitelji i nastavnici trebaju jačati svoje kompetencije i osobito građansku hrabrost dakle krenuti na intelektualno putovanje i dubinski čitati i proučavati raznolike historiografske i  druge humanističke tekstove, a zatim nastavne programe i udžbenike. Zatim bi se trebali potruditi „da svojim učenicima pruže alat, odnosno znanja i vještine, da se kasnije kao odrasli ljudi, mogu nositi s tim činjenicama i tako kritički preispitivati sve izvore  informacija, a osobito medijska predočenja. Drugim riječima učitelji i nastavnici povijesti trebali bi usmjeriti  svoj rad prema vještinama koje ima jedan povjesničar kao znanstvenik i  istraživač. Jedino na taj način nastavni predmet Povijest može uspostaviti vezu s povijesnom znanošću i ona će postati njezino ishodište. Učenik dobiva osnovni uvid u to kako radi znanstvenik povjesničar, a ne da samo puni svoju memoriju golim činjenicama.

Dr. sc. Željko Holjevac u svom izlaganju: Konfuzno naličje La Belle Epoque i put u „Veliki rat“1914.-1918. dao je izvrstan uvod za temu Prvi svjetski rat koji bi svakako mogao biti od koristi nastavnicima u nastavi, prilikom sintetiziranja sadržaja o Velikom ratu ili kao uvodni dio. Učenici u gimnazijama prolaze kroz sve predmete, sadržaje koje navodi izlagač, pa takve sinteze ne bi trebalo biti teško napraviti, a kurikulumski pristup nastavi trebao bi podržavati ovakva interdisciplinarna sintetiziranja.

Andrej Bader, mag. hist. u izlaganju Prisilna evakuacija civilnog stanovništva iz Istre 1915. godine i životne prilike u ratnim logorima Austrije otvorio je kroz lokalnu povijest jednu relativno slabo istraženu temu u hrvatskoj historiografiji: prisilne migracije i logori u ovom razdoblju. Tema iz perspektive nastave može biti privlačna za samostalne istraživačke radove učenika iz povijesti.

Dr.  sc Darko Dukovski govorio je u svom izlaganju pod naslovom Politički život u Istri za Prvoga svjetskog rata o tomu kako je uopće teško statistički utvrditi etničke odnose u Istri potkraj 19. i početkom 20.stoljeća jer se nije uzimala narodna pripadnost nego samo govorni jezik kojim se stanovništvo služilo. Kako su politički život i stranke u Istri u ovom razdoblju teme koje su u nastavnim sadržajima malo zastupljene, bila je to prilika nastavnicima da prošire i prodube svoje spoznaje o tim temama.

Mornaričko groblje
Mornaričko groblje

Dr. sc. Marko Medved, u zanimljivom izlaganju Katolička Crkva i izazovi Prvoga svjetskog rata govorio je o pontifikatu pape Benedikta XV., koji je zaraćene pozivao na mir i nudio mirovne inicijative. Govorio je i o odnosu Katoličke Crkve prema katolicima Azije i Afrike i njenom teritorijalnom ustroju nakon raspada Austro-Ugarske Monarhije. I ova tema je bila interesantna i mogla bi se  implementirati u nastavu povijesti i nastavi nekih drugih predmeta.

Dr. sc. Bruno Dobrić u svom opširnom i detaljnom izlaganju Zbivanja u glavnoj ratnoj luci Puli na kraju Prvog svjetskog rata kraj c. i kr. Ratne mornarice i predaja ratne flote Državi SHS  otkrio je puno nepoznatih detalja, a i potrebu novih istraživanja i vrednovanja ove teme.

Dr, sc. Željko Bartulović, kroz temu Londonski ugovor i hrvatske granice (obećano i ostvareno) ustvrđuje ”da svaka generacija ima svoje viđenje i tumačenje činjenica, i da to ne znači znanstvenu neobjektivnost.” Na kraju zaključuje da su nakon razgraničenja sve strane isticale svoje nezadovoljstvo i svi su se međusobno optuživali. Nastavnici su mogli kroz ovo izlaganje osuvremeniti svoje znanstvene spoznaje, a i sam Londonski ugovor mogu poučavati na jedan suvremeniji način.

12.11. 2015. u četvrtak radilo se po radionicama. Većina radionica održana je u Osnovnoj školi Veruda.

Radionicu 1 u Domu hrvatskih branitelja (nekadašnji Mornarički kasino) Mornarička spomen knjižnica održao je dr. sc. Bruno Dobrić. Uz kratak povijesni osvrt na osnutak i rad knjižnice sudionici su mogli u sklopu prigodne izložbe pogledati i pojedina rijetka izdanja koja se čuvaju u ovoj knjižnici.

Radionicu 2 Prikupljanje, obrada i prezentacija arhivske građe o Prvom svjetskom ratu održali su dr. sc. Željko Bartulović i Vesna Slaviček, prof. Nakon uvodnog predavanja o arhivskoj građi i istraživanjima u arhivu, sudionici su radili na arhivskoj građi općine Veprinac iz razdoblja 1915.-1916. Sudionici su dobili uvid kako mogu s učenicima napraviti istraživanje na lokalnoj razini i na taj način razvijati kod učenika vještine koje podržava nastava usmjerena prema ishodima učenja.

Radionicu 3 Uzroci Prvoga svjetskog rata- interpretacije u historiografiji i u udžbenicima, održale su Svjetlana Vorel, prof. i Karolina Ujaković, prof.. U uvodnom predavanju predstavljena su novija historiografska dostignuća o temi i vještina interpretacije koju treba razvijati kod učenika. Radeći na udžbeničkim tekstovima iz odabranih udžbenika (iz Hrvatskog školskog muzeja) nastavnici su zapažali povezanosti različitih interpretacija u historiografiji s povijesnim kontekstom i uočavanje te povezanosti s tekstom u udžbenicima.

Radionicu 5 održao je Tomislav Bogdanović, prof. pod nazivom Raspad Austro-Ugarske Monarhije i stvaranje Zelenog kadra, nakon uvodnog predavanja i radionice koja se odnosila na istraživanje i djelovanje Zelenog kadra na prostoru Podravine sudionici su dobili ideje za samostalne istraživačke radove učenika na tu temu ili uopće potaknuti istraživanja o Zelenom kadru na lokalnoj razini.

Radionicu 6 održale su Duša Šarunić,prof. i Suzana Pešorda,prof. pod nazivom Prvi svjetski rat – primjer projektne nastave i timskog rada i suradnje u osnovnoj školi i gimnaziji. Prikazavši projekt Ptice, profesorica Šarunić je naglasila timski rad i suradnju u osnovnoj školi, ogromne mogućnosti povezivanja nastavnih sadržaja i aktivnosti učenika u projektu, gotovo kroz sve predmete. Iz projekta „Recimo ratu ne“ Obilježavanje stogodišnjice Prvog svjetskog rata, u Gimnaziji Sesvete, koji je imao isto interdisciplinarnu, suradničku i dvojezičnu dimenziju prikazan je jedan od ishoda projekta kratki dokumentarni film koji su snimili učenici. Na kraju radionice sudionici su uvježbavali postavljanje ishoda na srednjoj razini vezanih uz projektnu temu o Prvom svjetskom ratu.

 

Radionicu 6 održali su Jadranka Jagenčić Šušnjić, prof. i Fabijan Ipša, prof. Izbori za Hrvatski sabor uoči Prvoga svjetskog rata i Svibanjska deklaracija i buđenje hrvatske političke scene u Prvom svjetskom ratu. Tijekom radionice radilo se na materijalima, povijesnim izvorima, izjavama političara, zapisnicima, novinskim člancima koje mogu ponuditi i svojim učenicima, i na ovaj način obraditi naveden događaje i razvijati kod učenika pet vještina vezanih uz suvremenu nastavu povijesti.

Radionicu 7 održala je Đurđica Cesar, prof. pod nazivom Kako se Varaždinsko područje uključilo u veliku akciju spašavanja gladne djece pred kraj Velikoga rata. Nastavnici su tijekom radionice dobili uvid u dobrotvorstvo i humanost koja se je razvijala tijekom Velikog rata, posebno na lokalnoj razini, a temu bi trebalo što više uključivati u sadržaje nastave jer je i humanost bila važna dimenzija ovoga rata.

U stankama između i nakon radionica nastavnici su imali priliku razgledati i dvije izložbe: Sloboda narodu! Antifašizam u Istri u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre i Istra, lav i orao u muzejsko-galerijskom prostoru Sveta srca.

Na plenarnoj sjednici nastavnici su izrazili zadovoljstvo radom i organizacijom simpozija i korisnosti takvih oblika stručnog usavršavanja, kojih bi trebalo biti više. Upućena je i zahvala svima koji su se na bilo koji način uključili u organizaciju, osobito nastavnicima i učiteljima iz Pule i svima drugim na gostoljubivosti.

13.11. 2015. petak bio je određen za terensku nastavu koju su vodili Igor Šaponja, prof. i Igor Jovanović, prof. pod nazivom Spomenička baština austro-ugarske mornarice i pulske vojne fortifikacije. Sudionici su obišli austrougarske fortifikacije-vojarnu Muzil, utvrdu Turtijan, crkvu Gospe od mora i Mornaričko groblje. Zahvaljujući dobrom vodstvu i zanimljivosti lokacija nastavnici su dobili uvid u ogroman austrougarski utjecaj na uzlet i razvoj Pule i ponijeli sa sobom jednu novu sliku Pule.

I nakon ovoga simpozija nastavnici i učitelji će moći osuvremeniti svoju nastavu i pripremiti se za nove promjene i izazove koji ih očekuju.

Muzil
Muzil
Suzana Pešorda
Radi u Srednjoj školi Sesvete kao profesorica povijesti i geografije. Urednica je dvaju geografskih udžbenika i metodičkog priručnika iz geografije za strukovne škole. Autorica je niza članaka kurikulumske tematike vezane uz nastavu povijesti i geografije, objavljenih u časopisima Napredak, Povijest u nastavi, Profil Akademija, Geografski glasnik i drugima. Sudjelovala je u osnivanju i jedno vrijeme bila dopredsjednica Hrvatske udruge nastavnika povijesti u radu koje i danas aktivno sudjeluje. Radila je u povjerenstvima za odobravanje udžbenika geografije i povijesti, članica je Državnog povjerenstva za natjecanje iz povijesti te uredništva časopisa Povijest u nastavi.