Knjige i časopisiOsvrtiPoučavanje povijesti

Ispit državne mature iz Povijesti/ od školske godine 2009./2010. do školske godine 2016./2017.

Ispiti državne mature iz povijesti
Ispiti državne mature iz povijesti
967views

Ispit državne mature iz Povijesti/ od školske godine 2009./2010. do školske godine 2016./2017. ; Natalija Gjeri Robić, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, 2018., Zagreb (300 stranica, 39 tablica, 15 grafičkih prikaza i 18 priloga)

Ispit državne mature iz Povijesti od školske godine 2009./2010. do školske godine 2016./2017.nova je knjiga autorice Natalije Gjeri Robić, koju možemo smatrati svojevrsnom monografijom ispita iz Povijesti na državnoj maturi. Autorica u knjizi sagledava ispite iz Povijesti na državnoj maturi kroz svaki ispitni rok (ljetni i jesenski) u svakoj školskoj godini od početka provođenja ispita državne maturedo državne mature provedene u školskoj godini 2016./2017.Kako autorica radi u istraživačkom odjelu Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja i bavi se istraživanjima u obrazovanju, posebice u nastavi Povijesti, ova joj je tematika bliska i poznata.

U prvom poglavlju pod naslovom Ispit državne mature iz Povijesti prikazani su sadržaj i struktura ispita, opisano je bodovanje zadataka, ukupan broj bodova u ispitima, pragovi ocjena i korištenje rezultata ispita iz Povijesti za upis na studij Povijesti na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj. Analizirani su ispitni katalozi za svaki ispit iz Povijesti, i pokazalo se  da su područja ispitivanja jednaka u svim provedenim ispitima iz Povijesti, no mijenjala se struktura ispita; vrste i broj zadataka. Korištenje rezultata ispita za upis na studij Povijesti, nisu značajan čimbenik pri odabiru kandidata većini visokih učilišta.

U drugom poglavlju, naslov kojega jeStruktura pristupnika na ispitima državne mature iz Povijesti, razmatra se broj pristupnika i struktura pristupnika prema sljedećimstatusima: gimnazijski program, strukovni program, kandidati i vanjski kandidati. Kroz tablice prikazani su udjeli pristupnika za svaku školsku godinu i za ljetni i za jesenski rok. Tako je vidljiv trend smanjivanja udjela pristupnika tijekom godina, kao i promjene odnosa među pristupnicima s obzirom na status. Najviše je pristupnika koji polažu ispit iz Povijesti iz gimnazijskih programa, i to iz općih gimnazija u ljetnim ispitnim rokovima. Najveći udio pristupnika iz strukovnih programa su pristupnici iz programa Ekonomija, trgovina i poslovna administracija. Izvor podataka za ovo poglavlje i većinu podatka u knjizi je baza NISpVU-a odnosno Nacionalni informacijski sustav prijave na visoka učilišta. U prilozima na kraju knjige objavljeni su detaljniji podatci. Zanimljiva je i struktura pristupnika s obzirom na spol za svaku školsku godinu u ljetnom i jesenskom roku. Ispitu iz povijesti pristupalo je više pristupnika od pristupnica i u ljetnim i u jesenskim rokovima. Analiziraju se i udjeli pristupnika prema spolu u odnosu na status i školske programe, kroz sve ljetne i jesenske rokove od školske godine 2009./2010 do 2016./2017.

Rezultati ispita državne mature iz Povijesti naslov je trećeg poglavlja, u kojem se također koriste kao izvor podaci iz NISpVU-a. U uvodnom dijelu objašnjena je metodologija analize podataka o rezultatima ispita i metodološka ograničenja. Metodološka ograničenja odnose se na nemogućnost usporedbe rezultata dobivenih na ispitima u različitim godinama, zbog promjena u izradi ispita, strukture pristupnika i različitih mogućnosti pripremanja za ispit. Isto tako postoje metodološka ograničenja ”vezana uz interpretaciju rezultata ispita i pojedinog zadatka u kontekstu kvalitete nastave”. Kako je svake godine uzorak učenika promjenljiv, a promjenljivi su i zadatci, ovi se rezultati ne smiju poopćavati u smislu tvrdnje da su jedni učenici bolji od drugih ili da su zadatci jedne godine bili teži ili lakši nego neke druge godine.Ipak, zanimljivo je promotriti prosječnu postotnu riješenost za svaku školsku godinu, i ljetni i jesenski rok. Ispit je pristupnicima u ljetnim rokovima bio srednje težak jer je riješenost bila u rasponu od 45,1% do 53,2%. Težina ispita određuje se s obzirom na postotak riješenosti ispita, odnosno zadatka i to je metodologija koju primjenjuje NCVVO prilikom interpretacija i analize zadataka i rezultata  na ispitima. Raspon ostvarenih bodova na ispitima prikazan kroz sve školske godine, posebno za ljetni i jesenski rok i broj pristupnika sa minimalnim i maksimalnim rezultatom, još detaljnije daje uvid u rezultate.Vidljivo je da pristupnici nisu ni u jednom ispitu ostvarili stopostotni rezultat.Slijede prikazi raspodijele ocjena iz ispita Povijesti s obzirom na status, spol i klasifikaciju školskih programa. Dominiraju ocjene dovoljan i dobar, uglavnom najveći broj pristupnika gimnazijskog programa dobiva ocjenu dobar, a strukovnih programa dovoljan.Uvidomu tablice o raspodjeli ocjena pristupnika i pristupnica na ljetnim rokovima ispita iz Povijesti uočavamo da su bolje ocjene dobivali pristupnici od pristupnica.

U četvrtom poglavlju koje nosi naslov Rezultati analize upitnika za nastavnike povijesti o ispitu državne mature iz povijesti i o državnoj maturi općenito i prikazana je analiza anketnog ispitivanja. Anketno ispitivanje proveo je NCVVO, odnosno Odjel za promicanje kvalitete obrazovanja, a u ispitivanje je bilo uključeno 115 nastavnika Povijesti, oko 20% srednjoškolskih nastavnika iz Republike Hrvatske. Uzorak ispitanih činilo je više nastavnica (63,5%), a  90%  svih nastavnika ima završen diplomski studij. Upitnik su pretežno popunjavali nastavnici Povijesti koji su zaposleni u gimnazijama (44%)ili strukovnim školama (40%), a manji udio nastavnika koji je zaposlen u mješovitim školama 15,7%.Najveći broj anketiranih nastavnika je iz Grada Zagreba, zatim iz Osječko-baranjske, Primorsko-goranske i Splitsko-dalmatinske županije.

U prvom dijelu analize prikazani su stavovi nastavnika Povijesti općenito o državnoj maturi. Pokazalo se da nastavnici Povijesti znaju mnogo o provedbi državne mature, da uglavnom sudjeluju kao dežurni nastavnici u provedbi državne mature i da većinom dobivaju informacije o državnoj maturi od ispitnog koordinatora u svojoj školi. Najboljim aspektom provedbe državne mature nastavnici smatraju sigurnost ispitnog materijala, a izvrsnim procjenjuju i organizaciju i provedbu ispita u ispitnoj prostoriji. Nastavnici su procjenjivalikarakteristike državne mature (transparentnost, objektivnost, pravednost i svrhovitost), procjene su prikazane grafikonima i interpretirane. Rezultate državne mature smatraju dobrim kriterijem za upis u studijske programe za učenike gimnazijskih programa te da su dobar pokazatelj znanja učenika i da su važni za provedbu obrazovnih reformi. Nastavnici se ne slažu da su ispiti dobra mjera kvalitete rada nastavnika i misle da nisu dobra mjera za upis u studijske programe za učenike strukovnih programa.

Drugi dio analize upitnika odnosio se na stavove nastavnika Povijesti o ispitu državne mature iz Povijesti. Analizirana je upoznatost nastavnika s pojedinim odrednicama ispita: tehničke karakteristike ispita iz Povijesti (trajanje, način rješavanja i pribor), struktura ispita, područja ispitivanja, obrazovni ishodi, kriteriji bodovanja i kriteriji ocjenjivanja. Većina nastavnika (67%) slaže se sa tvrdnjom da državna matura pretjerano potiče učenike na učenje činjenica. Većina nastavnika smatra da je ispit iz povijesti primjerene težine. Analizirana je i tvrdnja o utjecaju državne mature na kvalitetu nastave i u kolikoj je mjeri nastava u četvrtim razredima opterećena pripremama za državnu maturu.

Podatci o ispitima državne mature iz Povijesti kao poticaj daljnjim istraživanjima naslov je petog zaključnog poglavlja. U ovom zaključnom poglavlju autorica otvara brojna pitanja i nudi odgovore na neka od njih, predlaže mogućnosti analize i novih istraživanja povezanih s rezultatima pristupnika u nastavi i na maturi. Za nastavnike možda i najzanimljiviji prijedlog istraživanja utjecaj ispita iz Povijesti na nastavu Povijesti, odnosno na poučavanje i učenje Povijesti. Nakon zaključnog poglavlja navedena je literatura i izvori podataka, te slijede prilozi; podatci u tabličnom obliku koji još detaljnije analiziraju tematiku svakoga poglavlja knjige.

U ovojmonografiji  može se naći obilje podataka koji se mogu koristiti za nova istraživanja, ali i kao poticaji nastavnicima da uspoređuju, poboljšavaju i unapređuju svoje poučavanje i učenje.Knjigu bih preporučila svim nastavnicima koje zanimaju istraživanja u obrazovanju, a posebice nastavnicima Povijesti. Iako knjiga obiluje tablicama i grafikonima, pažljivim čitanjem i promišljanjem nastavnici će naći mnoge odgovore; koji im mogu unaprijediti nastavu i utjecati na kvalitetu poučavanja. U tom kontekstu ova je knjiga vrijedan doprinos istraživanjima obrazovanja i vanjskog vrednovanja, kao i polazište za unapređenjenastave.

Knjiga je i u digitalnom obliku objavljena na mrežnoj stranici Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

Suzana Pešorda
Suzana Pešorda profesorica je geografije i povijesti. Nakon završetka interdisciplinarnog studija geografije i povijesti u organizaciji Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i Filozofskog fakulteta u Zagrebu, stječe diplomu profesora geografije i povijesti. Zaposlena je u Gimnaziji Sesvete, gdje već tridesetak godina predaje i jedan i drugi predmet. Posljednjih desetak godina radi i kao ispitni koordinator za državnu maturu. Objavila je niz stručnih metodičkih članaka vezanih uz nastavu Geografije i Povijesti. Radila je i kao urednica, autorica i recenzentica udžbenika i metodičkih priručnika. Sudjelovala je niz godina u radu Državnog povjerenstva za natjecanje iz povijesti. Radila je u Projektima na istraživanjima zadataka vezanim uz sadržajne analize zadataka iz Povijesti i Geografije koje je provodio Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Član je uredništva časopisa Povijest u nastavi.