Ljudska fascinacija smrću stara je koliko i samo čovječanstvo. Organizirana, masovna eksploatacija ove fascinacije naziva se mračni turizam (DarkTourism). Termin su 1996. godine skovali John Lennon i Malcolm Foley u svojoj knjizi Dark Tourism: The Attraction of Death and Disaster. Istoznačnice su Thanatourism i Black spot Tourism. Atrakcije mračnog turizma su veće što je smrt koja se dogodila na lokalitetu masovnija i brutalnija. Posjećujući mjesta masovnih zločina i velikih katastrofa turisti se susreću sa smrću.

Mračni turizam se u Hrvatskoj može ponuditi kao dodatak već provjerenoj turističkoj ponudi. Ovakav oblik privlačenja gostiju bi kao svoju priliku trebali prepoznati turistički pasivni krajevi kao Dalmatinska Zagora, Slavonija i Zagorje. Metković je grad s nedovoljno iskorištenim turističkim potencijalom. Uslijed nedovoljno profitabilnog brendiranja grada (mandarine i maraton lađa) koji nije doprinio omasovljavanju turizma u Metkoviću potrebna je posve nova ponuda koja bi grad izdvojila od ostatka Dalmacije i učinila ga privlačnim posjetiteljima tijekom cijele godine.

Ideja obnove Gubavih kuća kao turističkog lokaliteta stara je više desetljeća, a neke stranke su ju iskoristile kao dio svog programa prilikom predizborne kampanje. U ovom kratkom članku se predlaže model budućeg brendiranja za kojeg autor vjeruje da će polučiti najbrži i najveći uspjeh. Prilikom promišljanja nadležnih institucija o strategiji razvoja (i o tome treba razmišljati) potrebno je imati na umu da priča o Gubavim kućama nije dovoljno poznata izvan užeg lokalnog okvira. Kako bi se ovo promijenilo bila bi potrebna veća materijalna ulaganja u marketing. Zato bi najsvrsishodnije bilo budući muzej posvetiti globalno poznatom fenomenu te otvoriti tematski Muzej gube. Bilo bi važno da obnovljeni lokalitet ponese upravo taj opći naziv umjesto naziva lokaliteta Gubave kuće.

Uz standardnu muzejsku postavu odnosno obnovu autentičnog izgleda bolesničkih soba nužno je u skladu s muzejskim trendovima multimedijalno popratiti bolest kroz povijesni pregled od biblijskih vremena do današnjih dana na svim kontinentima. Globalna pojava kao što je guba bi se na prikladan način povezala s lokalnom poviješću kroz osobne priče bolesnika koji su boravili na lokalitetu. Na ovaj način bolest bi dobili ljudsko lice te bi kroz intimne priče potaknuli posjetitelja na suosjećanje te katarzu. Otvaranjem Muzeja gube Metković bi se istaknuo u muzejskog ponudi Dalmacije i Hrvatske, pa i šire. Velika prednost je upravo u tome što se zasad jedini muzej posvećen ovoj bolesti nalazi u Bergenu u Norveškoj.

Posjet muzeju bio bi dio turističke ponude za jednodnevni, ili poludnevni izlet. Stoga bi ciljana skupina bili oni turisti koji odsjedaju u blizini. U ljetnim mjesecima bili bi to posjetitelji koji ljetuju na obali od Dubrovnika do Splita. Također bi se fokus marketinga usmjerio i na turiste koji posjećuju Mostar i Međugorje. Moguće je paketiranje mračnog sa svijetlim turizmom ukoliko se posjet Muzeju gube uvrsti u turistički paket doline Neretve u kojem su već foto-safari i posjet plantažama mandarina.

Skica za SWOT analizu

Snage

• povijesna pozadina priče
• jedinstvenost ponud

Slabosti

• nepoznatost izvan lokalnih okvira
• ruševno stanje

Prilike

• blizina turističkih centara (Međugorje i Dubrovnik)
• mogućnost posjeta cijele godine

Prijetnje

• nedostatak prometne infrastrukture (prilaz i parking)
• udaljenost od centra grada (pola sata pješice)