Hrvatska povijest

Povijest Općine Podturen

Položaj Općine Podturen
Položaj Općine Podturen
1.22Kviews

Općina Podturen smještena je u sjeveroistočnom, pograničnom dijelu Međimurske županije i specifična je po tome što graniči s Republikom Slovenijom i Republikom Mađarskom (jedina općina u Županija koja graniči sa dvije države). Prirodna granica Općine Podturen s jedne strane je rijeka Mura. Nadmorska visina naselja Podturen je 151 metar nadmorske visine. Prema GPS sustavu naselje Podturen nalazi se na zemljopisnoj širini 46° 27′ 53 N i zemljopisnoj dužini 16° 32′ 35 E.

Konstituirana je 1993. godine, a proteže se na 3142 ha i broji 4392 stanovnika (prema popisu stanovnika iz 2001. godine – detaljnije). Općina Podturen obuhvaća šest naselja: Celine, Ferketinec, Miklavec, Novakovec, Podturen i Sivica. U zaseoku Lončarevo, udaljenom 1 kilometar od Podturna, smješteno je romsko naselje koje broji oko 350 stanovnika (nemoguće je ustanoviti točan broj zbog stalnih migracija).

Stara pumpa DVD-a Sivica
Stara pumpa DVD-a Sivica

Najstariju prošlost mjesta Podturen teško je definirati. Najlakše nam je razvoj mjesta pratiti kroz razvoj crkve jer je upravo svećenstvo jedino bilo pismeno i obrazovano od najranijih vremena.

Najvjerojatnije je samo naselje Podturen nastalo početkom XIV. stoljeća, ali prvi zapisi o Podturnu su iz godine 1334. 9. kolovoza 1334. je zagrebački biskup Ladislav Kobol proglasio statute Zagrebačke biskupije i u njima je popisano 11 međimurskih župa. Popis župa je sastavio kanonik Ivan. Podturen se spominje kao “item due eccfesieSancti Martini”. Postoji indirektna naznaka da je crkva Sv. Martina mogla biti crkva templara.

Ban Jan (Ivan) Vitovec je 1451. godine crkvi Sv. Martina U popisu župa 1501. godine spominje se župa Sveti Martin u Podturnu -“Sancti Martini in Thurren”. Tijekom XV. stoljeća spominje se kastrum (utvrda) Podturen. Papinska vojska je u ljeto 1601. godine u nespješnom pohodu protiv Turaka okupila saveznike baš u Podturnu. Oko 24.000 kršćanskih vojnika krenulo je osloboditi Kanižu.

Pogled na župnu crkvu u Podturnu
Pogled na župnu crkvu u Podturnu

1546. godine Međimurje je ušlo u naslavniju fazu kada je došlo u ruke Zrinskih. Zrinski su bili hrabri borci protiv Turaka pa su sve svoje posjede vojnički organizirali. Središta općina tada su bila uz rijeku Muru, kao prirodnu granicu. Podturen je ušao u sastav vojvodata Novakovec’, Ovdašnje sitno plemstvo i seljaci su za svoju vojnu službu dobili zemlju na korištenje. Takvu vojnu organizaciju vidimo i na zemljovidu Giovanija Giuseppea Spalle iz 1670. godine koji uz brojna naselja spominje Tornitz (Podturen).

Veliki hrvatski plemići obitelji Zrinski su između ostalog bili odgovorni i za prodor protestantizma u Hrvatsku. Prema zapisima u protestantizam se u Međimurju nije zadržao, ali se Podturen spominje kao mjesto gdje su protestanti boravili do kraja XVIII. stoljeća. Upravo se Podturen spominje kao crkva u kojoj su se protestanti zadržali najdulje. Nakon što su Zrinski izginuli vlasništvo je nad Međimurjem dobila Kraljevska komora u Beču, koji su na prostoru majura Podturen izbrojili 317 jutara oranica i 6 jutara vrtova.

1650. godine selo Podturen se spominje kao “Turnischa”, a 1688. se spominje kao “Sub Thuren”. Utvrdu Podturen 1660. godine na svoju je kartu upisao i glavni carski vojni inženjer Martin Stier. Godine 1708. Razorile su je Rakocijeve čete koje su tada opustišile Međimurje.

1670. godine kod Podturna su se nalazila dva mlina.

Općinska zgrada u Podturnu
Općinska zgrada u Podturnu

U Međimurju je tijekom 1780. godine boravila kraljevska komisija. Komisija je radila ankete, a pored ostalih sačuvala se ona koja je rađena u Podturnu 2. svibnja 1780. godine. U anketi su sudjelovali stanovnici Podturna: Tomo Hranilović, Jakob Vrbanec, Martin Vojnović, Juraj Trstenjak, Tomo Šimunić, Josip Mučić i Josip Novak. Govorili su o životu kmetova u to vrijeme.

Dragutin Seljan je 1843. godine između ostalog zapisao da je kod Podturna drveni most preko Mure. Na mjestu biše tvrđave je 1860. godine sagrađena jednokatna školska zgrada.

Početkom XIX. stoljeća izgrađena je prepoznatljiva Kalvarija sa tri križa i Majkom Marijom podno Krista. Tijekom XIX. stoljeća u Podturnu je vjerojatno radilo 7 mlinova, a mlinari su tada bili izuzetno cijenjeni obrtnici. Međimurje je 1861. godine podijeljeno na dva kotara, a Podturen je bio kao općina u sastavu čakovečkog.  Vojvodat Novakovec činila su sela Novakovec, Belica, Dekanovec, Domašinec, Gardinovec, Podturen, Ferketinec, Miklavec i Križovec.

kotara . Krajem XIX. i početkom XX. stoljeća Podturen je bio poznat kao mjesto u kojem se sadio širokolisni duhan, ali je njegova proizvodnja kasnije zabranjena radi šverca.

Prema popisu Zagrebačke biskupije nakon vraćanja Međimurja u hrvatske ruke 1848. godine u Podturnu je bilo 1.852 vjernika.

Iz 1888. godine imamo novinski citat o putopisu kroz Međimurje u kojem se spominje “tumišće”:

“… [Za jednu vuru dojdemo vu Turnišće (Podturen), gdje se nahadjaju ruševine staroga kaštela pod istim imenom. Tu je lepa eirkva Device Marije s lepim farofom. Plebanuš odvašnji je rodjeni Medjimuree, marljiv i preštimani člo vek imenom Perross Gjuro. Sim spadaju još Ferketinec, Krišovee, Miklavec i Sivica. Kaštela Turn išće ruševina nahadja se vu najblišnjem susedstvufarofa i još se vide grabe, med kojimi je bil zidan. Taj bil je v/astn ičtvo grofovske familije Battyanijeve a 1644. leta odpušćen je po Adamu Battyaniju Petru Zrinyiju za stanovitu šumu penez.] … [Kad je kaštel porušen, to se prev ne zna, največ misle, da se je v istom letu vrušii, kada i Novi-Zrinlum.]”

Imena svih naselja u Međimurju bila su 1896. godine mađarizirana, pa je tako Podturen postao Bottornya.

Kapela u Sivici
Kapela u Sivici

Međimurje pa tako i Podturen vraćeni su u okrilje hrvatske države 1918. godine po završetku Prvog svjetskog rata . Tada su hrvatski dragovoljci prešli Dravu i stali na granice prema Mađarima. Spominje se da je mađarska vojska pri odlasku izvršila više zlodjela i streljala i u Podturnu. Od 1922. godine u Kotaru Čakovec bila je općina Podturen.

Prva poznata udruga koja je djelovala u Podturnu je vrlo vjerojatno Dobrovoljno vatrogasno društvo koje je pokrenuto 1925. godine.

U ožujku 1931. Kravljeni Jugoslavija obavila je popis stanovništva u prema njemu je općina Podturen imala 4 naselja, sa 630 kuća, 3.725 stanoovnika i 2 škole.

Tijekom Drugog svjetskog rata Međimurje je nakon sloma Kraljevine Jugoslavije osam dana bilo u sastavu ustaške Nezavisne države Hrvatske, a potom smo do kraja rata bili u sastavu Mađarske . Veliki broj Međimuraca i naših djedova i otaca bili su primorani ratovati za mađarsku vojsku. Nakon sloma Mađara u Rusiji 1943. Međimurci su u većoj mjeri bježali iz mađarske vojske. Manji se broj priključio partizanima na Kalniku, a više se ih skrivalo u blizini domova. Tijekom 1944. Mađari su provodili veliku mobilizaciju, pa je puno Međimuraca pobjeglo kalničkim partizanima. Tu je unutar 10. korpusa zagrebačkog formirana Međimurska četa. Međimurska četa je krajem 1944. godine izvršila veću akciju u Međimurju. Mještani Podturna su ih dočekali uz pjesmu i svirku harmonike.

Odmah nakon završetka rata 1945. godine pristupilo se nastavku elektrifikacije međimurskih mjesta i tada je struja stigla u Podturen i Sivicu.

Miljenko Hajdarović
Diplomirao povijest i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 2005. godine radi kao nastavnik Povijesti, Sociologije, Politike i Građanskog odgoja u osnovnim i srednjim školama. Od 2006. godine uređuje Hrvatski povijesni portal.