Novosti

Održana tribina: „Dva grada? Urbanitet Pule od Rima do Austrije“

Napisala: Marijana Valić

940views

Tribina „Dva grada? Urbanitet Pule od Rima do Austrije“ koja se održala u sklopu festivala „Dani antike – Pula Superiorvm“ u petak 12 . lipnja izazvala je veliki interes i okupila je mnoštvo publike, koja je slušala o najrazličitijim temama iz povijesti Pule, o kojima su pričali ugledni domaći intelektualci Darko Dukovski, Robert Matijašić i Attilio Krizmanić. Festival je po prvi puta ponudio sadržaj znanstvenog karaktera u zajedničkoj suradnji Pule Superiorvm i Istarskog povijesnog društva, te pridonio izravnom znanstvenom obogaćivanju i aktivnom učenju. 

Tribinu su otvorili učenici Pazinskog kolegija recitacijom najprije na latinskom, a onda i na grčkom jeziku, nakon čega je publiku u temu manifestacije uputio uvodničar i voditelj Ivan Žagar.

Prvi se set pitanja gostima odnosio na danas dominantno mišljenje o identitetu Pule, gdje se javlja ili onaj pogled o slavnoj rimskoj koloniji koji joj je i priskrbio ‘epitet’ grada, a koja od druge polovice 19. stoljeća dobiva snažni austro-ugarski pečat postavši glavnom ratnom lukom monarhije, zbog čega se posljedično broj stanovnika u samo šezdeset godina (1848.-1910.) povećao s 900 na 60.000, s popratnim gradskim sadržajima i modernom urbanističkom infrastrukturom.

Robert Matijašić je istaknuo da Pula najvjerojatnije nastaje sredinom 1. stoljeća prije Krista, u doba vladavine Gaja Julija Cezara, koji nakon osvajanja u Galiji i građanskih ratova želi svojim isluženim ratnim veteranima osigurati mirovinu, na način da im osigura zemlju od koje bi ovi mogli živjeti. Tako on u razdoblju između 48. i 44. godine prije Krista šalje svog tasta Lucija Kalpurnija Pizona i Kasija Longina na čelu kolone veterana koji su naselili i osnovali grad. U nastavku je Matijašić objasnio što je to rimsku Pulu činilo gradom, iznijevši procjenu kako je u tome razdoblju ona mogla imati oko pet tisuća stanovnika, što je bilo prilično čudno obzirom da je imala amfiteatar i čak dva kazališta.

Darko Dukovski se osvrnuo na austrijsku komponentu Pule, u kojoj je iznio dvojaki karakter grada, koji ga je pratio u razdoblju prije, a naročito u budućim epohama. Istakao je kako se u centru nove glavne austrijske luke ističu crne bjelopute ljepotice s jedne, te „popunjene“ žene rumenih obraza u novo stvorenim kvartovima s druge strane. Jedni su građani pili vino, a drugi pivo, što je sve činilo razlike između talijanske i njemačke komponente grada. Na koncu je Dukovski istakao da je Pula imala niz hotela, brodogradilište, tržnicu, kazalište, tramvaj, kazino, jednom riječju infrastrukturu koja ju je činila – gradom.

Održana tribina: „Dva grada? Urbanitet Pule od Rima do Austrije“

 

No što se s gradom zbiva u razdoblju između toga, od 5. do sredine 19. stoljeća je posebno pitanje koje je otvoreno ovom manifestacijom. Voditelj je Attilija Krizmanića upitao je li prošlost Pule tog vremena, i od strane javnosti i znanosti, neopravdano zapostavljena. Odgovor je stigao u vidu iznošenja značaja građevina koje nastaju u srednjevjekovnoj i ranonovovjekovnoj Puli, a koje prema Krizmaniću upućuju na nastavak razvitka urbane strukture grada. Krizmanić je „prozvao“ sve one koji tvrde da je Pula toga razdoblja selo bez većeg značaja, istaknuvši da je Pula uvijek bila – grad.

Na ovoj je iznimno zanimljivoj tribini, kojoj je po riječima organizatora cilj bio popularizacija povijesti Pule, te približavanje nekih njegovih više ili manje popularnih povijesnih epizoda njezinim građanima, otvoreno i pitanje vremena nastajanja pulske Arene. Robert Matijašić je iznio put kojim je historiografija došla do danas prevladavajućeg mišljenja rekavši kako smještanje njezina nastanka u razdoblje vladavine cara Vespazijana u 1. stoljeću nema čvrstu potporu u izvorima, na što je Attilio Krizmanić dodao kako je pomnim proučavanjem njezine strukture, uzevši u obzir istraživačke dosege njegovih prethodnika, došao do zaključka da je ona najvjerojatnije nastala u 1. stoljeću prije Krista, najvjerojatnije u početnim godinama vladanja cara Augusta, što povlači dataciju Arene za više od 80 godina u prošlost, a što bi za širu javnost mogla biti prava – senzacija.

HPP
Hrvatski povijesni portal je elektronički časopis za sve ljubitelje povijest.