„Interliber“ – 29. međunarodni sajam knjiga i učila koji je pod sloganom „Knjiga i učenje su in“ održan na Zagrebačkom velesajmu, tijekom 5 dana, točnije od otvorenja 7. do zatvorenja 11. studenoga, po riječima uprave Zagrebačkog velesajma posjetilo je između 80 i 100 tisuća posjetitelja. Usporedimo li to s prošlogodišnjim brojkama: 227 izlagača iz 11 zemalja na 15.000 m2 izložbenog prostora te između 60 i 80 tisuća posjetitelja, jasno je da su želje ovogodišnjih organizatora uvelike ispunjene. Na sajmu su, u 5. i 6. paviljonu, i ove godine predstavljena nova izdanja knjiga, časopisa, školske i obrazovne literature, stručne literature, ali i audio/vizualno izdavaštvo, institucije, agencije i stručna udruženja, kabinetska, laboratorijska i ostala nastavna sredstva i dr.
Ovaj međunarodni sajam koji se iz godinu u godinu održava pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske, predstavlja poslovni svijet izdavačkog i edukativnog stvaralaštva s najvećom ponudom knjiga i učila na jednom mjestu. Osim domaćih, na sajmu su i ove godine kao sajamski poslovni partneri izlagali strani izdavači, ponajprije oni iz Mađarske, Bosne i Hercegovine te Hrvatske matice iseljenika tj. pisci i nakladnici iz dijaspore. U tom smislu jasno je da sajam Interliber po svom značenju nadilazi nacionalne okvire i dobiva sve jači međunarodni značaj. Zemlja partner ovogodišnjega sajma bila je Slovenija koja se među ostalim predstavila svojim izdavaštvom u organizaciji Ministarstva kulture Republike Slovenije. Uz velika sniženja počevši od 20% sve do 50% pa čak i 70% popusta na nekim štandovima, posjetitelji su imali prilike susresti se s pojedinim piscima i autorima objavljenih knjiga, a mnogi izdavači priredili su i različite prezentacije kao i stručno poratne događaje u okviru sajma i u gradu Zagrebu.
Iako je ulaz na sajmove Interliber, Info dani i Educa plus na kojima se predstavilo 400 izlagača bio besplatan, te je po riječima organizatora zajamčio još veći broj posjetitelja nego prošle godine, vidljivo je kako je kupovna moć naših građana uvelike oslabljena. O tomu svjedoči da su osim tradicionalno najposjećenijih štandova Školske knjige, Naklade Ljevak, Znanja i Algoritma, isto tako posjećeni bili i štandovi Večernjeg odnosno Jutarnjeg lista i Slobodne Dalmacije (Marijan tisak), gdje su se pojedini primjerci knjiga mogli kupiti za 20, a najviše 29 kuna, te su knjige brzo nestajale s polica. Iako je takva vrst izdavaštva svojedobno dovela do polarizacije u javnosti, na one koji su je podržavali, i one koji su smatrali da će time biti potpuno uništeno domaće izdavaštvo, u jednom se moramo složiti. Takva vrst izdavaštva barem pogoduje širenju „kulture knjige i čitanja“ jer izlazi u susret kupovnoj moći većeg dijela građana. O tomu bi možda trebali više promišljati i domaći nakladnici i izdavači, barem kad je u pitanju populacija koja je knjigama najviše „izložena“ a riječ je o učenicima i studentima koji su, zbog još uvijek visoke cijene knjiga, primorani većinu svoje biblioteke graditi na (foto)kopijama knjiga. U svakom slučaju, ako ništa drugo, sajam Interliber dobra je prigoda da ljudi budu upoznati s novim izdanjima u pojedinim oblastima, i možemo samo očekivati da će dogodine ovaj sajam privući još veći broj posjetitelja, ali i izdavača s još privlačnijom i pristupačnijom ponudom.
