Društva - Udruge - OrganizacijeSkupovi i konferencije

Znanstveni skup «Koprivnica – okoliš, ljudi i grad u dugom trajanju» u povodu 650 godina koprivnice

569views

Povijesno društvo Koprivnica, Društvo za hrvatsku ekonomsku povijest i ekohistoriu te Društvo za hrvatsku povjesnicu organizirali su međunarodni znanstveni skup «Koprivnica – okoliš, ljudi i grad u dugom trajanju» u povodu 650 godina slobodnog i kraljevskog grada Koprivnice (1356.-2006.). Znanstveni skup se održao u koprivničkoj gradskoj vijećnici u subotu 02. prosinca. Uvodno su pozdravili predsjednica Povijesnog društva Koprivnica Ružica Špoljar, predsjednik organizacijskog odbora Hrvoje Petrić, dopredsjednik Društva za hrvatsku ekonomsku povijest i ekohistoriju te predsjednik Društva za hrvatsku povjesnicu doc. dr. Željko Holjevec i veliki meštar Družbe Braće Hrvatskoga Zmaja prof. dr. Dragutin Feletar.

Znanstveni skup je svojim izlaganjem otvorila prof. dr. sc. Mira Kolar sa priopćenjem «Koprivnica: ljudi, grad i okoliš u vrijeme velike svjetske gospodarske krize». Nakon nje je govorio prof. dr. sc. Dragutin Feletar koji je imao priopćenje «Promjene u prostornom rasporedu stanovništva Koprivnice i koprivničke Podravine od 1857. do 2001. godine», a na njega se nadovezao Hrvoje Petrić (Filozofski fakultet Zagreb), čije je izlaganje nosilo naslov «Usporedba ukupnog broja stanovnika Koprivnice i hrvatskih slobodnih kraljevskih gradova u ranome novom vijeku». O problematici suvremenoga stanovništva govorili su dr. sc. Dražen Živić i Ivana Žebec (Institut društvenih znanosti Ivo Pilar), u priopćenju «Sastavnice demografske bilance u gradu Koprivnici između 1964. i 2004. godine»

Slijedila je prezentacija umjetničkih fotografija Koprivnice Bolte Špoljara te predstavljanje Panonskog ljetopisa za 2006. godinu koji su predstavili dr. Robert Hajszan kao urednik i predstavnik Gradišćanskih Hrvata iz Austrije te doc. dr. Željko Holjevac.

U nastavku je bilo priopćenje Ranka Pavleša «Razlozi za nastanak srednjovjekovne koprivničke varoši i njeno mjesto među tadašnjim urbanim središtima» kojim je pokušao dati novija tumačenja najstarije koprivničke povijesti. Nove spoznaje o koprivničkim Židovima predstavila je Ljiljane Dobrovšak (Institut društvenih znanosti Ivo Pilar) u priopćenju: «Novi prilozi o Židovima i njihovom utjecaju u Koprivnici i okolici od kraja 18. stoljeća do 1848. godine. Mr. sc. Dijana Sabolović-Krajina svoje spoznaje i iskustva u radu koprivničke knjižnice obuhvatila je predavanjem: «Uloga knjižničarstva i organiziranog čitanja na oblikovanje kulturnog okoliša Koprivnice: od prve čitaonice do multimedijalne knjižnice (1846.-2006.)»

Za sve zainteresirane građane i sudionike znanstvenog skupa bilo je organizirano razgledavanje najvažnijih znamenitosti središnjeg dijela grada Koprivnice  – uz stručno vodstvo prof. dr. Mire Kolar, prof. dr. Dragutina Feletara i Hrvoja Petrića.

Nakon toga nastavljeno je s radnim dijelom znanstvenog skupa koji je otvorila dr. sc. Agneza Szabo referatom «Problemi zaštite okoliša krajem 19. i na početku 20. st. u  gradu Koprivnici». Dražen Nemet je govorio o Koprivnici i Ernuštima, a mr. sc. Jakša Raguž (Hrvatski institut za povijest) o Koprivnici u izvješćima JNA 1991. godine. Na kraju su bila priopćenja Maje Blažek, «Što sinteze koprivničke povijesti govore o odnosu ljudi i okoliša?» i Szabolcs Varge (Teološki fakultet Pečuh), «Veze Koprivnice s Baranjskom županijom i Pečuhom u 16. stoljeću».

Slijedilo je predstavljanje 2. broja časopisa Ekonomska i ekohistorija o kojem je govorio doc. dr. Željko Holjevac, 10. broja časopisa Podravina čije je sadržaj predstavio odgovorni urednik prof. dr. Dragutin Feletar, Zapisnika Gradskog poglavarstva Koprivnice 1639.-1700. o čemu je osnovne podatke dao Hrvoje Petrić, dok je 20. broj glasila Scientia Podraviana predstavila prof. dr. Mira Kolar.

Hrvoje Petrić
Rođen 1972. u Koprivnici. Završio studij geografije i povijesti u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu zaposlen od 2001. Stručno se usavršavao u Sjedinjenim Američkim Državama, Sloveniji, Mađarskoj, Austriji, Njemačkoj i Izraelu. Doktorirao 2008. u Zagrebu. Sudjelovao na brojnim znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu. Autor je brojnih radova. Za svoj je rad nagrađivan. Predsjednik je Društva za hrvatsku ekonomsku povijest i ekohistoriju. Urednik je znanstvenih časopisa «Ekonomska i ekohistorija» i „Podravina“. Izvodi nastavu na preddiplomskom i diplomskom studiju povijesti iz predmeta: Ekohistorija, Ekonomska historija, Hasburška Monarhija: imperijalna baština te Europske regije i hrvatska povijest ranoga novog vijeka.