Poučavanje povijesti

Novosti i korist od promjena predmetnog kurikuluma Povijest za učenike i učitelje

4.16Kviews

Kurikulumom nastavnog predmeta Povijest definirana je svrha i odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja predmeta. Kurikulum se temelji na konceptualnom razumijevanju i strukturiran je oko pet koncepata (vrijeme i prostor, uzroci i posljedice, kontinuiteti i promjene, izvori i istraživanje prošlosti, interpretacije i perspektive) iz kojih proizlaze ishodi učenja. Ishodi za sve godine učenja razrađeni su po razinama usvojenosti koje su pokazatelj o napredovanju učenika tijekom učenja predmeta.

Kurikulum je manje opterećen upamćivanjem faktografije i osmišljen je tako da se postigne ravnoteža između stjecanja temeljnih znanja o prošlosti i razvoja vještina povezanih s istraživanjem prošlosti, kao i pregleda ključnih sadržaja i dubinske obrade odabranih tema. U konceptima i ishodima je fokus na razvoju konceptualnog i proceduralnog znanja čime se stvara okruženje za aktivno učenje.

 

U osnovnoj školi uveden je kronološko-tematski pristup, sadržaji i broj tema je reduciran čime se ostavlja dovoljno vremena za dublju obradu tema i savladavanje koncepata. Manji broj tema pogoduje temeljitijoj obradi i razvoju učeničkih vještina. Izbornost sadržaja te broja sati za obradu tema omogućuje veću autonomiju učitelja, a sudjelovanje u izboru i realizaciji tema potiče interes učenika. Učitelji dio satnice mogu prilagoditi potrebama školskog kurikuluma, odnosno obraditi odabrane sadržaje dublje, u korelaciji s drugim predmetima, uklopiti u školske projekte, izvanučioničku nastavu, itd.

U srednjoj školi uveden je tematski pristup kojim su sadržaji svrstani u tematska područja te reducirani u korist boljeg razumijevanja koncepata, tj. ostvarivanja ishoda učenja i poučavanja. Omogućena je veća izbornost i sloboda u kreiranju tema u čemu sudjeluju i učenici. Ponuđene su dijakronijske teme što omogućuje bolje razumijevanje događaja, pojava i procesa koji se proučavaju.

Snažno se naglašava hrvatska povijest u širem europskom i svjetskom okviru te se sugerira da se teme iz svjetske i hrvatske povijesti, gdje god je to moguće, rade na lokalnim i zavičajnim primjerima.

Definirano je optimalno okruženje za rad te jedinstveni elementi vrednovanja koji prate koncepte i usmjereni su na daljnji razvoj učenika i učitelja.

 

23. veljače 2016. – objava predmetnih kurikuluma (29), Okvira za vrednovanje, Okvira za djecu i mlade osobe s teškoćama, Okvira za darovitu djecu i mlade osobe. Objavom kurikularnih dokumenata započinje stručna rasprava.

Radna verzija kurikuluma: http://www.kurikulum.hr/22-01-2016-primjeri-radnih-verzija-kurikularnih-dokumenata/

Sastavili: SRS Povijest

Leave a Response

Miljenko Hajdarović
Diplomirao povijest i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 2005. godine radi kao nastavnik Povijesti, Sociologije, Politike i Građanskog odgoja u osnovnim i srednjim školama. Od siječnja 2006. do travnja 2020. g. uređivao je Hrvatski povijesni portal.