CrticeRimski svijet

Spartakov ustanak

970views

Rimljani su od susjeda Etrušćana naslijedili običaj uživanja u gladijatorskim borbama i uskoro niti jedan praznik u Rimu nije mogao proći bez takve zabave. Detalje o gladijatorima možete pročitati na sljedećem linku. Rimska je republika tijekom prvog stoljeća prije Krista bila u velikim problemima koji su se iskazivali u građanskim sukobima. Najveći je problem bio u velikim razlikama u bogatstvu rimskih građana. 73. godine pr.Kr. desio se najveći ustanak robova u Italiji, a predvodilo ga je sedamdesetak gladijatora iz gladijatorske škole grada Kapueu. Nakon što su savladali čuvare uspjeli su pobjeći na obronke Vezuva.

Na čelu ustanka je Spartak, Tračanin porijeklom, libertin (slobodnjak) učitelj mačevanja u gladijatorskoj školi. U početku ustanici su pljačkali okolna imanja. No kako ustanicima pritječu novi robovi, kao i propali seljaci iz Kampanje, njihovi apetiti su porasli. U početku rimske vlasti ne vide u ustanku veliku opasnost i poslan je pretor Publije Varinije sa zadatkom da ih suzbije. Nepripremljeni Varinije oživljava poraz u neočekivanom noćnom napadu. Spartak želi povesti robove (sada već njih desetine tisuća) preko sjevera Italije u domovinu Trakiju, a njegov dozapovjednik Kriks ih želi povesti na Rim. Dolazi do podjele vojske na Kriksovu i Spartakovu. Većina te “vojske” su ipak bili neuki seljaci, koji su od bivših gladijatora dobili ponešto obuke u baratanju oružjem.

Senat 72.g.pr.Kr. šalje protiv robova dva konzula. U Apuliji je potučen Kriksov odred i Kriks je ubijen. Spartak kod Mutine (Modene) pobjeđuje rimsku vojsku odakle kreće u Picenonu gdje tuče vojske oba konzula. S dobro organiziranom, brojnom i discipliniranom vojskom Spartak sada želi krenuti na Rim. Senat ovlašćuje pretora Marka Lucija Krasa za borbu protiv Spartaka. Spartak ipak odustaje od pohoda na Rim i kreće na jug Italije sa željom da prebaci vojsku na Siciliju, no to ne uspijeva. Namjeravajući se prebaciti u Grčku, Spartak se odvaja od svoja dva zapovjednika Ganika i Kasta i to iskorištava Kras. Početkom 71.g.pr.Kr. Kras je uspio izolirati i okružiti robove u Kalabriji. Spartak je probio obruč i bježao prema Brindisiju gdje mu je put kod rijeke Silarus presjekao Pompej. U toj je bitci Spartak vjerojatno ubijen. Plutarh je zapisao “Konačno, nakon što su ga drugovi ostavili, on (Spartacus) je ostao sam, okružen mnogim neprijateljima, još se uvijek branio kada su ga sasjekli.” Prema zapisima Appiana

“Spartacus je ranjen kopljem u bedro pao na koljeno, držao je štit pred sobom i tako se suprotstavio velikom broju neprijatelja koji su ga opkolili i ubili.”

Spartakovo tijelo nije pronađeno. Njegovi su suborci (njih oko 6.600) razapeti na križ duž Apijske ceste (via Appia) od Brundisija prema Rimu.

U poznatoj filmskoj ekranizaciji Spartaka je utjelovio Kirk Douglas
U poznatoj filmskoj ekranizaciji Spartaka je utjelovio Kirk Douglas
Miljenko Hajdarović
Diplomirao povijest i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 2005. godine radi kao nastavnik Povijesti, Sociologije, Politike i Građanskog odgoja u osnovnim i srednjim školama. Od 2006. godine uređuje Hrvatski povijesni portal.