Biografije

Mate Suić

5views

Mate Suić (1915.-2002.), akademik, arheolog. Rođen je 1915. godine u Postirama na Braču. Klasičnu filologiju, arheologiju i povijest starog vijeka diplomirao je 1941. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Karijeru je započeo kao nastavnik u Srednjoj školi u Pagu, a od 1942. do kraja rata bio je predstavnik pri Svetoj Stolici. Od 1946. do 1981. živio u Zadru. 1953. je doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a od 1956. radi kao redovni profesor antičke arheologije na istom.

Od 1968. do umirovljenja1981. godine redoviti je profesor na Katedri opće povijesti starog vijeka Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Jedan je od osnivača interuniverzitetskog studija u Dubrovniku, odnosno predavač naposlijediplomskom studiju u Zagrebu, Splitu, Zadru i Dubrovniku, mentor brojnim magistrandima i doktorandima. Dopisnim članom JAZU-a imenovan je 1975., a redovitim članom postaje 1981. godine. Pročelnik je Zavoda za povijesne znanosti HAZU-a u Zadru i glavni je urednik njegova časopisa Radovi.

Obnašao je dužnost tajnika Odbora za izdavanje latinskih srednjovjekovnih natpisa (CILMA), potom tajnika Odbora za istraživanje rimskog limesa kao i u Odboru za izradu arheološke karte Rimskog Carstva (Tabula imperii Romani), potom Odboru za izdavanje latinskih natpisa (Corpus inscriptionum latinarum), odnosno u Jugoslavensko-talijanskom komitetuza prapovijest i protopovijest Jadrana kao i u sklopu Centra za balkanološka ispitivanja u Sarajevu. Zapažen je Suićev doprinos djelatnosti Muzejskog savjeta Hrvatske, Savjeta za zaštituspomenika, Zavoda za kulturu i dr.Akademik Mate Suić bio je dopisnim članom Njemačkoga arheološkog instituta (DAI), jedne od najuglednijih arheoloških institucija u svijetu.

Suić je igrao odlučnu ulogu u razvoju te važne udruge hrvatskih arheologa. Kao predsjednik Hrvatskoga arheološkog društva pokrenuo je i uređivao njegovo glasilo Obavijesti. Bio je i počasni je član HAD-a.

Za bogati doprinos povijesnim znanostima akademik Mate Suić dobio je Nagradu Grada Zadra 1968., potom Nagradu Grada Zagreba 1977., republičku nagradu “Božidar Adžija”, a odlikovan je i ordenom zasluga za narod 1979. godine. Godine 1999., po prvi put u slobodnoj isuverenoj državi Hrvatskoj, dodijeljeno mu je najviše strukovno priznanje Nagrada Hrvatskog aarheološkog društva za životno djelo “Don Frane Bulić”.

Arheološka istraživanja je vrišio u Zadru i okolici, Ninu, Dugom otoku, Pakoštanima, Kašiću, Bribiru, Solinu, crkva Sv. Spasa u Cetini, Hvaru i Carnuntumu kraj Beča.

Objavio je brojne rasprave i knjige: Važnost izučavanja etničke stratiografije naših krajeva u predslavensko doba, Autohtoni elementi u urbanizmu antičkih gradova našeg Primorja, Pag, Antički Nin (Aenona) i njegovi spomenici, Antički grad na istočnom Jadranu, Zadar u starom vijeku. U Zadru je1996. godine u prigodi 80. rođendana akademika Mate Suića predstavljena knjiga “Odabrani radovi iz starije povijesti Hrvatske – OPERA SELECTA”.

Izvori:

  • Željko Tomičić, “Akademik Mate Suić – In memoriam”, Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu Vol.19 No.1 (20.07.2002.)
  • Opća enciklopedija, JAZU, Zagreb, 1981.
Miljenko Hajdarović
Diplomirao povijest i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 2005. godine radi kao nastavnik Povijesti, Sociologije, Politike i Građanskog odgoja u osnovnim i srednjim školama. Od 2006. godine uređuje Hrvatski povijesni portal.