Osvrti

Predavanje „Vučedolska kultura – Europski odgovor na egipatske Piramide“

541views

U organizaciji Županijskog stručnog vijeća nastavnika povijesti u srednjim školama Varaždinske i Međimurske županije u utorak, 13. lipnja profesor dr.sc. Aleksandar Durman održao je vrlo inspirativno predavanje o Vučedolskoj kulturi.

Aleksandar Durman, dr.sc. redoviti je profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na odsjeku za arheologiju. Glavno znanstveno područje njegova istraživanja prapovijesna je arheologija. Vodio je više od šezdeset arheoloških iskopavanja- od Dubrovnika preko Istre do Vukovara. Opsegom se ističu Vinkovci i Vučedol, koji ulaze u kategoriju najvećih prapovijesnih istraživanja u Hrvatskoj. Do 2014. godine voditelj je temeljnog znanstvenog projekta „ Vučedolska kultura na tlu Hrvatske“. Surađuje s mnogim hrvatskim i svjetskim institucijama vezane uz prirodne znanosti koje mu analiziraju arheološki materijal. Predstavnik je Hrvatske u Međunarodnom odboru za prapovijesnu i ranu metalurgiju željeza te aktivni sudionik najvećeg projekta za apsolutno datiranje prošlosti. Izlagao je na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima, kao gost profesor predavao je na brojnim sveučilištima kao što su Tubingen, Heidelberg, Berlin, Beč, Toronto, Atena, Cornell, Wake Forest, Alžir… U tri je sezone vodio arheološku školu na Rabu. Autor je projekta Muzej Vučedolske kulture, prekrasnog zdanja za kojeg je dobio i međunarodno priznanje. Obavljao je nekoliko dužnosti i na odsjeku za arheologiju FF Zagreb. Pripremio je više izložbi u cilju popularizacije arheologije i boljeg razumijevanja prošlosti, snimio je gotovo trideset arheoloških emisija i tri serije za HRT, a surađivao je i sa BBC-em. Dobitnik je brojnih državnih priznanja.

Što smo to saznali od profesora Durmana?

Istovremeno s prvim državama i pismom u Mezopotamiji i Egiptu i dva najstarija sloja u Troji. Ima najvišu razinu tehnologije i sličan standard u dnevnom životu.
Naselje na Vučedolu pokriva oko šest hektara površine, nalazi se uz Dunav, ispred naselja riječni je otok dug pet kilometara.
Vučedolska kultura iznimna je i rijetka u tadašnjoj Europi, naselje Vučedol imalo je oko 2 000 stanovnika.
Indoeuropljani su prvi stočarski narodi koji dolaze u naše prostore, a s njima i njihove obitelji. Da bi to bilo moguće dolaze s prvim svjetskim kolima na četiri kotača. Kola vuče tarpan, prvi konj u Europi nakon 3 500.g. p. K.

Vučedolci su poznavali bakrenu rudaču: tenatit i tetrahedrit. Prestiž i širenje Vučedolska je kultura ostvarila prvim serijskim ljevanjem metala tj. protobronce. Najstarija prava bronca proizvedena je kasnoj Vučedolskoj kulturi.

Izrađivali su i pedeset različitih tipova posuda, najpoznatije su terine.
Pripadnici Vučedolske kulture vjerovali su da poslije smrti nema povratka.Kao i u starim grčkim mitovima pokojnik mora prijeći rijeku Stiks(tj. preko vode) bez nade u povratka.
Te poruke iz grobova upućuju na to da je grčka mitologija potekla iz Jugoistočne Europe u doba Vučedolske kulture. Elementi religije prikazani su na brojnim posudama.
Na horizontu je voda i sve ispod toga je mračno i nepoznato – kao i smrt sama.

Profesor je u pravom zanosu istraživača i znanstvenika predavao gotova dva sata koja su protekli u trenu. Mislima nas je vratio u neko drugo vrijeme, nastojeći nam prikazati svo bogatstvo Vučedolske kulture s kojima se mi tako malo ponosimo. A Vučedol je u svoje vrijeme bio London ili Pariz danas. Imali smo prilike i u ruci držati pet tisuća godina staru sjekiru kojom su se služili drevni stanovnici Vučedola. Doista smo uživali i beskrajno smo zahvalni na njegovom dolasku u Varaždin. I u maniri pravog sveučilišnog profesora poklonio nam to predavanje. Vjerujem, da ćemo sve što smo čuli itekako moći primijeniti u razredu kao nastavnu jedinicu ili neki učenički projekt.

Jadranka Jagenčić-Šušnjić
Radi u Srednjoj strukovnoj školi Varaždin. Voditelj ŽSV-a nastavnika povijesti u srednjim školama Varaždinske i Međimurske županije.