Poučavanje povijesti

Šestaši u Muzeju Slavonije Osijek

1.26Kviews

Kako bi se unaprijedila nastava povijesti, uvodimo izvanučioničku nastavu s motom: ”Hodaj – gledaj – uči”! Želimo li da naši učenici steknu kvalitetno znanje za život, moramo organizirati nastavu tako da čuju, vide i osjete ono što moraju naučiti. To je moguće korištenjem naše lokalne kulturne baštine kao učionice bez zidova. Zornost je najveća pedagoška vrijednost muzeja. Percipirajući predmete iz prošlosti, učenici vizualiziraju povijest čovjeka i njegovog rada. Izloženi povijesni izvor je dokument vremena. Metodom promatranja u muzeju uspostavlja se estetski odnos učenika prema predmetu. Učenik treba shvatiti predmet, sliku i sl., a preporuča se da nakon promatranja učenici crtaju ili modeliraju određeni muzejski izložak. Uči se bolje kada se učenje nadograđuje na predznanje i iskustva jer dopušta povezivanje onoga što već znamo s novim informacijama koje treba naučiti.

NEPOSREDNA PRIPREMA ZA POSJET MUZEJU

Da bi posjet muzeju bio uspješan i koristan, treba ga planirati i učenike za posjet pripremiti. Svakako prije odlaska u muzej povesti razgovor s učenicima o primjerenom ponašanju u toj kulturnoj ustanovi.

Neposredna priprema za posjet muzeju ima tehnički i nastavni dio. Tehnički dio pripreme zahtijeva saznati radno vrijeme muzeja, cijenu ulaznice, vrijeme posjeta, vrijeme polaska i povratka autobusa, utvrditi vrstu i nositelja aktivnosti  dok se u nastavnom dijelu pripreme određuju odgojno-obrazovni zadaci, oblici i metode rada. Priprema za Muzej trajala je dva tjedna.

Moj posjet Muzeju Slavonije Osijek s učenicima prošao je ovih 6 koraka:

1. Samostalan posjet učitelja muzeju – kako bih odredila ciljeve za svaki pojedini razred:

      a) Što se posjetom želi postići? ( upoznavanje muzeja kao institucije i mjesta bogatog povijesnim izvorima uz proširivanje znanja o povijesnim izvorima )

      b) Što se djeci želi pokazati? ( cijeli postav, predmete iz prošlosti, ostavština plemićke obitelji Adamovich )

Pored ciljeva treba s muzejskim pedagogom dogovoriti i svrhu posjeta, tj. odgojno-obrazovne zadatke.

Obrazovni zadatak: upoznavanje muzeja, njihove svrhe i funkcije.

Odgojni zadatak: razvijati pozitivan stav prema kulturnoj baštini i zavičajnoj povijesti.

Funkcionalni zadatak: razvijati samostalnost i kreativnost kod učenika te sposobnost uočavanja, analiziranja i zaključivanja.

2. Razgovor s muzejskim pedagogom o didaktičkom materijalu i temi koja bi se prilagodila učenicima.

Odlučila sam da ćemo pogledati cijeli postav Muzeja s naglaskom na predmete iz prošlosti i prevladavajuće povijesne izvore. Ne treba zaboraviti da smo seoska škola koja ima učenike iz 4 susjedna mjesta koja su udaljena od Osijeka, tako da većina učenika ide vrlo rijetko u muzej s roditeljima.

3.Izrada radnih listića sa zadacima prije posjete muzeju, za vrijeme posjete i poslije    posjete je zadatak učitelja, a može i u suradnji s muzejskim pedagogom.

6. razredi su u 2. temi Feudalno društvo upoznali svakodnevni život na selu, u gradu i na dvoru, tj. život plemića, seljaka i građana. Odgovorili su na projektne zadatke. ( vidi prilog 1: projektni zadaci prije posjete Muzeja)

S obzirom da će iduće godine učiti o prosvijećenom apsolutizmu, a ovaj mjesec je u Muzeju Slavonije Osijek postavljena izložba o vlastelinskoj obitelji Adamovich, povezali smo ta dva segmenta za zadatke u Muzeju. Naravno, da smo kratko prošetali cijelim Muzejom i upoznali se sa sadržajem postava.

Za vrijeme razgledavanja Muzeja bilježili su podatke koje je govorio kustos. Zadatak je bio da obrate posebnu pozornost na svakodnevni život ljudi nekad kako bi ga mogli usporediti s današnjim načinom života.

4. Kratko ponavljanje i provjera stečenog znanja putem radnih listića

Poslije posjete Muzeja u Školi smo odgovorili na pitanja iz radnog listića. ( vidi prilog 2: zadaci poslije posjete Muzeja)

Najviše šestaša izdvaja glazbalo i kuhinju kao najzanimljivije predmete. Poseban zadatak je bila usporedba načina života nekada i danas.

Primjedbe su vrlo praktične: prije je bilo više ručnog rada i moralo se uložiti više truda; stvari su bile kompliciranije nego danas i bilo je teže živjeti; ne bih se snašao u prošlosti; drago mi je što živim u ovom vremenu jer su predmeti moderniji kako je tehnika napredovala i lakši su uvjeti življenja; nošnje su svečane, izgledaju kao za ples, a mi se oblačimo jednostavnije; knjige su čitkije danas, manje i lakše; pisaća mašina kao preteča današnjeg računala – kakva razlika? Nezamislivo!?; bilo bi zanimljivo živjeti u prošlost ili još bolje negdje između prošlosti i sadašnjosti.

Svi učenici su dobili pozitivne ocjene jer su 3 pitanja bila vezana za muzej. Najviše je vrlo dobrih i odličnih – 27 učenika. Da su barem takve ocjene iz povijesti nakon svake obrađene teme!?

5. U školi evaluirati boravak i rad učenika u Muzeju

Anketa za evaluaciju (vidi prilog 3: anketa za evaluaciju terenske nastave u muzeju) je pokazala potpuno zadovoljstvo satom povijesti u Muzeju, svih 39 učenika, kao i ponovnim odlaskom u muzej, opet svih 39 učenika. Jednom učeniku je svejedno gdje uči, bitno mu je da nauči. Dok 38 učenika bira muzej kao lakši način učenja jer vide predmete svojim očima pa ih ne moraju zamišljati kao u učionici, vidimo predmete o kojima slušamo što je zanimljivije nego čitati.

Način rada u muzeju im više odgovara jer su priče pedagoga Denisa jako zabavne, zanimljivo je slušati druge i davati svoja mišljenja koja su različita od drugih, kustosi nam svojom pričom još bolje dočaraju običaje iz prošlosti, konačno sam vidjela knjigu, debelu knjigu koju su pisali rukom, dobio sam želju da saznam je li Napoleon sjedio u stolici ili nije.

6. Izrada plakata (postera), panoa ili prezentacije

Učenici su pisali sastave o svom posjetu Muzeja, donosili crteže i slike za pano u učionici.

Primjer učeničkog sastava nakon posjete nalazi se u prilozima. ( vidi prilog 4: učenički sastav Moj prvi posjet Muzeju Slavonije Osijek)

ZAKLJUČAK

Iako se trudimo da nam nastava što manje bude tradicionalna, organizacija nastave u učionici ne daje mogućnost za ostvarivanje iskustvenog učenja i usvajanje znanja na zornim primjerima. Terenska nastava to omogućuje.

Zornost je najveća pedagoška vrijednost muzeja. Posjet muzeju mora dovesti do spoznaje o svrsi, poruci i značenju pojedinih izložaka. Konačan smisao i cilj je poticaj na samostalno individualno posjećivanje muzeja. Posjet muzeju podrazumijeva i učiteljevu i učeničku pripremu kako u tehničkom tako i u nastavnom pogledu kroz 6 etapa.

Stockwell navodi ”želite li nešto naučiti brzo i učinkovito, morate to vidjeti, čuti i osjetiti”. Izvanučionička nastava povijesti se i provodi s motom: ”Hodaj – gledaj – uči!” Na terenskoj nastavi učenici se susreću s izvornom stvarnosti, primjenjuju naučeno, razvijaju sposobnost kritičkog mišljenja, donose zaključke, samostalno stječu nova znanja i sistematiziraju usvojena stvarajući uzročno-posljedične veze među sadržajima.

Primjere kulturne baštine zavičaja treba sačuvati od zaborava, a to se najbolje postiže povezanošću škole i muzeja kao dvije važne kulturne i odgojne ustanove. Njegovanjem tradicije i zavičajnosti u nastavi usavršavaju se konkretne sposobnosti i vještine potrebne u životu.

PRILOZI

Prilog 1

PROJEKTNI ZADACI PRIJE POSJETE MUZEJA

  1. Ponovi obilježja feudalizma!
  2. Tko su vlastelini?
  3. Kako su se zvali prvi gospodari Čepina?
  4. Koje su bile obveze kmetova u srednjem vijeku?

Prilog 2

ZADACI POSLIJE POSJETE MUZEJA

  1. Opiši s nekoliko rečenica što ti se najviše svidjelo u Muzeju. Objasni zašto baš to izdvajaš!
  2. Što je kulturna baština?
  3. Što su povijesni izvori i navedi svih 5 vrsta.
  4. O kojem čepinskom vlastelinu je bila postavljena izložba?
  5. Usporedi život u srednjem vijeku i danas. Obrazloži svoje mišljenje s nekoliko rečenica.

       6.  Pokušaj nacrtati najzanimljiviji izložak u Muzeju Slavonije Osijek.

Prilog 3

ANKETA ZA EVALUACIJU TERENSKE NASTAVE U MUZEJU

( zaokruži odgovor i obrazloži svoje mišljenje )

  1. Jesi li zadovoljan ( zadovoljna ) satom povijesti u muzeju?

da                      nisam potpuno                     ne

  1. Što ti se najviše svidjelo u takvom načinu rada i zašto?
  1. Misliš li da je bolje i lakše učiti u učionici ili u muzeju? Zašto?

u učionici               u muzeju                      jednako

  1. Da li bi želio ( željela ) ponovo ići na sat povijesti u muzej?

da                              ne

Prilog 4

Moj prvi posjet Muzeju Slavonije Osijek

Moj razred, 6.d s razrednicom Anitom Koprivnjak i 6.c s razrednicom Marijom Perković, išli su 29.X. 2010. u Muzej Slavonije Osijek na sat povijesti koji je organizirala učiteljica Slavica Ćosić. Tamo su nas dočekali vodiči Denis Detling i Radmila Biondić.

Ušli smo polako u veliku prostoriju s velikim stolom na kojem nas je dočekao stari sat. O tom satu smo puno saznali promatrajući ga i razgovarajući s muzejskim pedagogom Denisom. Svaki predmet ima svoju priču, a njegova je: zovem se tabernakul, ne znam kako sam došao u MSO, istovremeno sam bio i sat i ukras u kući koji su mogli po želji prenositi na odabrano mjesto, pretežno sam izrađen od drveta s malo pozlaćenog metala i stakla za ukras, star sam oko 150 godina, ali još uvijek radim. I tada je stvarno zazvonilo. Da ne vjeruješ!

Druga prostorija je bila posvećena obitelji Adamovich koja je nekada živjela u Čepinu i bila gospodar Čepina i okolice. Dok smo slušali o njima, gledali smo njihove slike i predmete i tako upoznali kulturnu baštinu njihove obitelji. Najviše od svega mi se svidjela osječka kuhinja stara 80 godina jer mi je dočarala vrijeme naših baka koje su se kretale u njoj i služile neobičnim pomagalima kojih danas više nema. Da su se znali zabavljati, dokazuje glazbeni stroj koji je svirao bučno kao cijeli orkestar, ali ga je bilo ugodno slušati i danas.

Kada smo krenuli kući, slikali smo se svi ispred Muzeja pokraj topa pomalo tužni što je tako brzo završio sat povijesti, iako su već stvarno prošla dva  školska sata.

Luja Jurkić, 6.d

LITERATURA

  1.  Rendić Miočević, I. ( 2000. ), Učenik – istražitelj prošlosti. Zagreb: Školska knjiga
  2. Stradling, R. ( 2003. ), Nastava europske povijesti 20. stoljeća. Zagreb: Srednja Europa
  3. Ivka Pavičić, Muzej u nastavi, Povijest u nastavi, br. 1, Zagreb, 2003.
  4. Stradling, R., Muzeji, Povijest u nastavi, br. 1, Zagreb, 2003.
  5. Marija Brajčić i Anđelko Mrkonjić, Pedagoški aspekti etno-muzeja Slivno, Život i škola, br. 1-2, Osijek, 2006.
Slavica Ćosić
Gimnaziju i Pedagošku akademiju završila sam u Osijeku – grupu hrvatski jezik i povijest. Kraće vrijeme sam radila u Donjem Svilaju i Gunji, u Laslovu 12 godina, i od 1986. do 2012. u OŠ Vladimir Nazor Čepin, prvo na mjestu nastavnice hrvatskog jezika, a zatim učiteljice povijesti. Godinama objavljujem stručne članke iz prakse u postojećim časopisima i novinama: Život i škola, Povijest u nastavi, Napredak, Metodika, Zrno, Profil akademija, Školske novine.