Na današnji dan

Albert Kahn

622views

Albert Kahn (21. III. 1869. – 8. XII. 1942.), Amerikanac židovskog podrijetla, bio je, vjerojatno, najveći industrijski arhitekt 20. stoljeća, znan i kao “čovjek koji je sagradio Detroit”. Unaprijedio je metodu građenja industrijskih postrojenja i potaknuo njihovu prilagodbu taylorovsko-fordovskoj ideji masovne, serijske proizvodnje. Od početka 20. st. surađivao je s Henry Fordom u projektiranju i gradnji njegovih tvornica. Jedan je od ljudi najzaslužnijih za prvu sovjetsku petoljetku.

Osim za Forda, Kahn je projektirao i Packardovu tvornicu, zgrade triju najutjecajnijih detroitskih novina, te mnoge druge industrijske zahvate. Amtorg Trading Corporation, sovjetski trgovački predstavnik u Sjedinjenim Državama, ponudio mu je 1929. posao projektiranja i nadzora gradnje tvornice traktora u Staljingradu, prve u SSSR-u. Sovjeti su bili izuzetno zadovoljni radom Kahnovog biroa, te mu ponudili i drugi ugovor, za posao arhitekta-konzultanta. Kahn ga je prihvatio, te je njegova ekipa postala dio Gosprektstroia – Državnog projektnog biroa, na čelu s Amerikancem iz Kahnove kompanije, koji je sjedio i u Nacionalnom tehničkom sovjetu!

Jedan od trojice braće Kahn, Moritz, rekao je na tu temu:

 “Uskoro idem u Moskvu s ekipom od 25 asistenata. Pomoći ćemo sovjetskoj vladi ustanovljavanje projektnog biroa sa, otprilike, 4500 arhitekta i inženjera, primarno sovjetskih, ali bude li potrebno američkih i drugih inozemnih.

Od 1929. do 1932. Kahnova je tvrtka proizvela 521 industrijsko postrojenje, od tvornica traktora, automobila i aviona, do kemijskih postrojenja i čeličana. Khanovi su ljudi planirali i nadgledali građevinske pothvate vrijednosti 2 milijarde US$ – za usporedbu, toliko je stajao projekt izrade atomskog oružja 1942.-45., u doba najjačeg udara Velike krize na ekonomije zapada, i ostvarili značajnu novčanu dobit.

Packard Automotive Plant building no. 10 in construction, 1905.
Packard Automotive Plant building no. 10 in construction, 1905.

Osim toga, 25 Kahnovih najboljih inženjera osnovalo je škole u kojima su, u istom periodu, obučili preko 4,000 sovjetskih inženjera, a na raspolaganje su im ostavili i nacrte postrojenja. Mnoge od Kahnovih sovjetskih tvornica prebacile su se 1941. na ratnu proizvodnju i za trajanja Velikog domovinskog rata proizvodile su tenkove, jurišne avione, municiju, a među njima je najslavnija ona prva – staljingradska.

Dinko Odak
Diplomirao sam politologiju na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, smjerove: javne politike; međunarodni odnosi. Radio sam kao radio-voditelj i urednik, DJ, pomotor, državni službenik i u sektoru usluga zaštite okoliša. Povijest, pogotovo vojna, mi je hobi posljednjih četvrt stoljeća, a bavim se i analizom (i sintezom) stvarnih, a ne medijskih, međunarodnih odnosa i/ili događaja. Nepopravljivi sam antropopesimist i kolapsist.