Na današnji dan

Albert Kahn

427views

Albert Kahn (21. III. 1869. – 8. XII. 1942.), Amerikanac židovskog podrijetla, bio je, vjerojatno, najveći industrijski arhitekt 20. stoljeća, znan i kao “čovjek koji je sagradio Detroit”. Unaprijedio je metodu građenja industrijskih postrojenja i potaknuo njihovu prilagodbu taylorovsko-fordovskoj ideji masovne, serijske proizvodnje. Od početka 20. st. surađivao je s Henry Fordom u projektiranju i gradnji njegovih tvornica. Jedan je od ljudi najzaslužnijih za prvu sovjetsku petoljetku.

Osim za Forda, Kahn je projektirao i Packardovu tvornicu, zgrade triju najutjecajnijih detroitskih novina, te mnoge druge industrijske zahvate. Amtorg Trading Corporation, sovjetski trgovački predstavnik u Sjedinjenim Državama, ponudio mu je 1929. posao projektiranja i nadzora gradnje tvornice traktora u Staljingradu, prve u SSSR-u. Sovjeti su bili izuzetno zadovoljni radom Kahnovog biroa, te mu ponudili i drugi ugovor, za posao arhitekta-konzultanta. Kahn ga je prihvatio, te je njegova ekipa postala dio Gosprektstroia – Državnog projektnog biroa, na čelu s Amerikancem iz Kahnove kompanije, koji je sjedio i u Nacionalnom tehničkom sovjetu!

Jedan od trojice braće Kahn, Moritz, rekao je na tu temu:

 “Uskoro idem u Moskvu s ekipom od 25 asistenata. Pomoći ćemo sovjetskoj vladi ustanovljavanje projektnog biroa sa, otprilike, 4500 arhitekta i inženjera, primarno sovjetskih, ali bude li potrebno američkih i drugih inozemnih.

Od 1929. do 1932. Kahnova je tvrtka proizvela 521 industrijsko postrojenje, od tvornica traktora, automobila i aviona, do kemijskih postrojenja i čeličana. Za taj su posao, u doba najjačeg udara Velike krize na ekonomije zapada, ostvarili dobit od 2 milijarde US$ – za usporedbu, toliko je stajao projekt izrade atomskog oružja 1942.-45.!

Packard Automotive Plant building no. 10 in construction, 1905.
Packard Automotive Plant building no. 10 in construction, 1905.

Osim toga, 25 Kahnovih najboljih inženjera osnovalo je škole u kojima su, u istom periodu, obučili preko 4,000 sovjetskih inženjera, a na raspolaganje su im ostavili i nacrte postrojenja. Mnoge od Kahnovih sovjetskih tvornica prebacile su se 1941. na ratnu proizvodnju i za trajanja Velikog domovinskog rata proizvodile su tenkove, jurišne avione, municiju, a među njima je najslavnija ona prva – staljingradska.

Dinko Odak
Diplomirao sam politologiju na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, smjerove: javne politike; međunarodni odnosi. Radio sam kao radio-voditelj i urednik, DJ, pomotor, državni službenik i u sektoru usluga zaštite okoliša. Povijest, pogotovo vojna, mi je hobi posljednjih četvrt stoljeća, a bavim se i analizom (i sintezom) stvarnih, a ne medijskih, međunarodnih odnosa i/ili događaja. Nepopravljivi sam antropopesimist i kolapsist.