Albert Kahn (21. III. 1869. – 8. XII. 1942.), Amerikanac židovskog podrijetla, bio je, vjerojatno, najveći industrijski arhitekt 20. stoljeća, znan i kao “čovjek koji je sagradio Detroit”. Unaprijedio je metodu građenja industrijskih postrojenja i potaknuo njihovu prilagodbu taylorovsko-fordovskoj ideji masovne, serijske proizvodnje. Od početka 20. st. surađivao je s Henry Fordom u projektiranju i gradnji njegovih tvornica. Jedan je od ljudi najzaslužnijih za prvu sovjetsku petoljetku.
Osim za Forda, Kahn je projektirao i Packardovu tvornicu, zgrade triju najutjecajnijih detroitskih novina, te mnoge druge industrijske zahvate. Amtorg Trading Corporation, sovjetski trgovački predstavnik u Sjedinjenim Državama, ponudio mu je 1929. posao projektiranja i nadzora gradnje tvornice traktora u Staljingradu, prve u SSSR-u. Sovjeti su bili izuzetno zadovoljni radom Kahnovog biroa, te mu ponudili i drugi ugovor, za posao arhitekta-konzultanta. Kahn ga je prihvatio, te je njegova ekipa postala dio Gosprektstroia – Državnog projektnog biroa, na čelu s Amerikancem iz Kahnove kompanije, koji je sjedio i u Nacionalnom tehničkom sovjetu!
Jedan od trojice braće Kahn, Moritz, rekao je na tu temu:
“Uskoro idem u Moskvu s ekipom od 25 asistenata. Pomoći ćemo sovjetskoj vladi ustanovljavanje projektnog biroa sa, otprilike, 4500 arhitekta i inženjera, primarno sovjetskih, ali bude li potrebno američkih i drugih inozemnih.“
Od 1929. do 1932. Kahnova je tvrtka proizvela 521 industrijsko postrojenje, od tvornica traktora, automobila i aviona, do kemijskih postrojenja i čeličana. Khanovi su ljudi planirali i nadgledali građevinske pothvate vrijednosti 2 milijarde US$ – za usporedbu, toliko je stajao projekt izrade atomskog oružja 1942.-45., u doba najjačeg udara Velike krize na ekonomije zapada, i ostvarili značajnu novčanu dobit.
Osim toga, 25 Kahnovih najboljih inženjera osnovalo je škole u kojima su, u istom periodu, obučili preko 4,000 sovjetskih inženjera, a na raspolaganje su im ostavili i nacrte postrojenja. Mnoge od Kahnovih sovjetskih tvornica prebacile su se 1941. na ratnu proizvodnju i za trajanja Velikog domovinskog rata proizvodile su tenkove, jurišne avione, municiju, a među njima je najslavnija ona prva – staljingradska.
