Poučavanje povijesti

Muzej u petom razredu

Primjer iz nastavne prakse

Muzej u petom razredu
747views

U petim i šestim razredima početkom nastavne godine dogovorili smo se napraviti muzej u razredu. U petom razredu na samom početku učili smo o muzejima, arhivima i ostalim ustanovama u kojima čuvamo različite povijesne izvore, a na terenskoj nastavi smo posjetili jedan muzej. Naš muzej petih razreda je jedan obični stol u dnu razreda, ali je uvijek popunjen zanimljivim eksponatima. Muzej šestih razreda su dvije staklene vitrine koje više podsjećaju na pravi muzej. Umjesto da učeničke radove pospremamo u fascikle i mape odlučili smo ih izložiti u razredima.

Muzej petog razreda

Nakon obrade cjeline Učimo povijest i nakon posjeta muzeju odredili smo gdje će Muzej petog razreda biti, kako će izgledati, tko će brinuti o njemu i na koji način ćemo izlagati eksponate. Prva izložba je bila nakon cjeline Čovjek u prapovijesti, gdje smo na satu ponavljanja izrađivali nakit od žice. Učenici su donijeli različite vrste žice i alat potreban za izradu nakita. Na praktičan način učenici su uvidjeli kako se različiti metali različito oblikuju te redom zaključili kako je bakrena žica podatana za oblikovanje što dovodi do zaključka kako je bakar mekan, savitljiv i nije dovoljno čvrst da bi se koristio za oružje i oruđe. Učenici su izrađivali narukvice, ogrlice, prstenje, naušnice i fibule.

Sljedeću izložbu smo pripremili tijekom cjeline Civilizacije prvih pisama. Iako su mogli birati narod iz čije će kulture izraditi eksponat za muzej, svi učenici su odabrali Egipat. Izrađivali su narukvice, pokrivala za glavu, ogrlice, hijeroglife i posmrtne maske. Prilikom postavljanja radova u Muzej petog razreda učenici objašnjavaju što su izrađivali, zašto su odabrali taj predmet, čemu je služio i slično. Na takav način ponavljamo gradivo, ali i naučeno povezujemo s drugim kulturama, običajima pa i s današnjim vremenom u kojem se također koristi nakit što nas dovodi do pitanja zašto se nakit uopće koristi, zašto su ga koristili Egipćani, a zašto ga mi danas koristimo.

Najnovija, ali nikako i posljednja izložba je nedavno postavljena. Nakon dviju cjelina, Uspon stare Grčke i Atenska demokracija, učenici su na satu ponavljanja oslikavali papirnate tanjure po uzoru na grčku umjetnost. Ideju smo preuzeli s Pinteresta. Tako su neki birali crvenu podlogu s crnim figurama, a neki crnu podlogu sa svijetlim figurama. Koristili su akrilne boje, tempere i vodene boje. Motive na tanjurima birali su sami. Nakon oslikavanja tanjura učenici su objašnjavali zašto su određene motive odabirali, kakvo je njihovo značenje i povezivali s gradivom. Neki su sebe poistovjetili sa slikarima, neki s obrtnicima, jedni su se smjestili u Atenu dok su drugi radije birali Spartu.

Eksponati za muzej o Rimu su tek u nastajanju, za sada su pripremljeni tek lovorovi vijenci koje smo koristili u igrokazu o Rimu na početku nove cjeline.

Mirena Buljan-Bašić
Diplomirana povjesničarka i profesorica povijesti, a od 2014. godine i diplomirana arhivistica. Rođena u Sinju, studirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a radim kao nastavnica povijesti u Osnovnoj školi Dinka Šimunovića Hrvace.