Naročito mi je zadovoljstvo iz perspektive mojih dugih radnih dana i majčinskih napora i radosti u mašti stvoriti sliku i zvuk opuštajućeg izleta. Vjerojatno i nadolazeće ljeto tome doprinosi, a i sugestija jednog kolege da bi rado o tome čitao u mojoj kolumni.

Jučer je u II. Osnovnoj školi Čakovec održan seminar Županijskog stručnog vijeća nastavnika povijesti osnovnih škola Međimurske županije. Pozivu na seminar odazvala se skoro polovica međimurskih povjesničara. Prvu točku dnevnog reda pod nazivom "Turist u Čakovcu" odradile su profesorice Snježana Odak Hrkač i Višnja Matotek. Prisutni nastavnici su se podijelili u četiri grupe, naoružali se zadacima i foto aparatima, te krenuli istraživati turističke lokacije Čakovca. Svaka je grupa morala uz pomoć karte pronaći 3-4 zadana objekta, fotografirati njihove specifičnosti i po povratku izraditi prezentaciju sa osnovnim podacima. Rad je bio vrlo zanimljiv i može se koristiti u nastavi povijesti, naravno uz doradu za dječju razinu.

Već sam u prošloj verziji HPP-a uveo ovu rubriku „Scriptor“ sa željom da se povremeno obratim čitateljima kao urednik portala. No usljed neke „pjesničke“ nediscipline ta rubrika nije zaživjela. Kako se na portalu posljednih mjeseci dosta toga promijenilo moram to sažeti u neki smisleni članak.

Béla Bartók

Pozivamo nastavnike povijesti Međimurske županije da nazoče sastanku Županijskog stručnog vijeća na dan 29. lipnja 2009. u 9,00 sati. Mjesto održavanja je II. osnovna škola Čakovec. Predložen je sljedeći dnevni red:

1. Turist u Čakovcu (radionica),V.Matotek, prof.;S.Odak Hrkač, prof.;
2. Načelo zornosti u nastavi povijesti, T. Križak, prof.;
3. Ostala pitanja

U napomeni: ponesite sa sobom fotoaparat i kable za prebacivanje fotografija.

Osamnaesto stoljeće, kao doba prosvijećenog apsolutizma, iznjedrilo je mnoge istaknute ličnosti na različitim znanstvenim, kulturnim i gospodarskim područjima. U to su vrijeme djelovali i stvarali ljudi čija su djela i dostignuća cijenjena sve do današnjih dana. Jedan od njih bio je i hrvatski astronom, geodet, fizičar, hidrograf, matematičar, filozof, diplomat, arheolog, arhitekt i pjesnik Ruđer Josip Bošković, koji je svojim predanim radom - posebno u fizici, astronomiji i matematici - polučio uvažavanje svih tada relevantnih znanstvenih čimbenika i stekao svjetsku slavu. Proputovavši gotovo čitavu Europu ostavio je trag u mnogim zemljama, koje su njegove univerzalne znanstvene reference nagrađivale dopisnim ili stalnim članstvom u Akademijama znanosti od Pariza, Bologne, Londona do Sankt Petersburga.

Razmišljala sam i danas i u nekoliko navrata – zašto me toliko žesti kada vidim na ulici bačen omot od čokoladice ili masnu i zgužvanu papirnatu vrećicu od kifle iz pekare? Zašto me toliko ljuti takav bahati stav – baš me briga, bacit ću na cestu, nije cesta moja, nek netko drugi pokupi moje smeće? Zašto me toliko bjesni takav bezobrazni nemar da to postaje tema članka u mojoj kolumni?

Međunarodni istraživački program TRIPLEX CONFINIUM hrvatska višegraničja u euromediteranskom kontekstu Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Universita degli Studi di Padova, Dipartimento di Storia, Padova - Italia, Društvo za hrvatsku ekonomsku povijest i ekohistoriju i Izdavačka kuća Meridijani imaju čast pozvati Vas na predstavljanje novih izdanja: